Čini se kako se Japan uspješno bori s koronavirusom, barem s njegovim delta sojem. Najnovije istraživanje tamošnjeg Nacionalnog instituta za genetiku sugerira da je delta soj u Japanu doveo samog sebe do "prirodnog izumiranja", nakon što je nastalo nekoliko mutacija koje su onemogućile njegovo razmnožavanje.
Tijekom vrhunca petog vala, gusto naseljena zemlja sa 125 milijuna stanovnika svakodnevno je bilježila oko 26.000 novih slučajeva zaraze. No, u studenome se dogodilo nezamislivo. Naime, Japan u posljednjih nekoliko tjedana bilježi oko 200 novih slučajeva zaraze na dan, a protekli je petak bio prvi dan bez smrtnih slučajeva od posljedica covida-19 nakon 15 mjeseci. Tokio, grad od 40 milijuna ljudi, u ponedjeljak je zabilježio svega šestero novozaraženih osoba.
Samouništenje delta soja
Za teoriju kako je delta soj izumro zaslužan je genetičar Ituro Inoue. On smatra da se nakupilo previše mutacija na nsp14, virusnom proteinu koji ispravlja pogreške. On dodaje da se virus borio na sve načine kako bi ispravio te pogreške, ali se na kraju sam uništio.
Američki centri za prevenciju bolesti (CDC) su delta soj proglasili više nego dvostruko zaraznijim od prethodnih varijanti, upozoravajući da bi mogao uzrokovati težu kliničku sliku kod necijepljenih ljudi. Pretpostavka je bila da će delta imati daleko raznovrsniju gensku raznolikost od alfa soja koji je poharao svijet prošle godine. Ipak, čini se da se u Japanu dogodilo upravo suprotno.
"Delta soj u Japanu bio je vrlo prenosiv i blokirao je druge varijante. Ali kako su se mutacije gomilale, vjerujemo da je na kraju virus postao neispravan i da nije mogao napraviti kopije samog sebe. S obzirom na to da se broj slučajeva ne povećava, mislimo da je u nekom trenutku tijekom takvih mutacija krenuo ravno prema svom prirodnom izumiranju", rekao je Inoue za The Japan Times.
'Da je virus živ i zdrav...'
Malen udio novozaraženih u populaciji znanstvenici su pripisali stopi procijepljenosti od 76,2 posto te striktnom pridržavanju osnovnih epidemioloških mjera. Profesor Inoue, vjeruje da bi broj slučajeva bio daleko veći da je delta soj još uvijek "živ i zdrav". "Da je virus živ i zdrav, broj slučajeva bi se sigurno povećao, jer nošenje maski i cijepljenje u nekim slučajevima ne sprječava prodore infekcije", rekao je.
Inoueov rad proučio je profesor Takeshi Urano s medicinskog fakulteta Sveučilišta Shimane. On tvrdi da bi se ovo otkriće moglo koristiti u novim tretmanima.
"Studije su pokazale da virus s osakaćenim nsp14 ima značajno smanjenu sposobnost replikacije, tako da to može biti jedan od čimbenika brzog pada broja novih slučajeva. Nsp14 potječe od virusa, a kemijski agens za suzbijanje ovog proteina mogao bi postati lijek koji obećava, a razvoj je već u tijeku", naglasio je Urano.
Moguć proboj drugih varijanti
Iako je Japan popustio teške restrikcije, a ima i jednu od najnižih stopa zaraze u svijetu, profesor Inoue upozorava da populacija nije imuna na pojavu novih potencijalnih sojeva.
"Bili smo dobro jer je postojala delta varijanta. Ostale su se varijante malo pomalo ušuljale, ali ih je japanska delta držala podalje. Ali budući da sada nema ničega što bi ih moglo držati podalje, ima mjesta za dolazak novih, jer samo cjepiva ne mogu riješiti problem. U tom smislu, mislim da su karantenske mjere za kontrolu na granicama vrlo važne jer nikad ne znamo što dolazi iz stranih zemalja", rezolutan je Inoue.
Njegovo bi istraživanje moglo rasvijetliti jednako neobičan i misteriozan nestanak SARS-a 2003. godine, koji se dogodio također u Japanu. In vitro ispitivanjima, znanstvenici su izazvali mutacije proteina nsp14 u virusu SARS-a te otkrili da se virus ne može umnažati, ako je prošao kroz nekoliko mutacija. Inoue, pak, upozorava da je to samo hipoteza, jer ne postoje geneski zapisi o tome. "Ne postoje podaci o genomu, tako da je to samo hipoteza. Ali budući da je nestao, nikada više neće ugledati svjetlo dana", rekao je.
Stručnjak tvrdi da je i dalje teško vjerovati da bi SARS-CoV-2 mogao doživjeti istu sudbinu i na svjetskoj razini. "Šanse nisu ravne nuli, ali to se za sada čini previše optimističnim jer nismo u mogućnosti doći do takvih dokaza, iako smo pogledali razne podatke drugih zemalja", zaključio je profesor Inoue.
