Kao jedno od opravdanja za invaziju na Ukrajinu, ruski su visoki dužnosnici, pa i sam predsjednik Vladimir Putin često koristili pojam "denacifikacije". Prema toj propagandnoj priči, Ukrajina je puna nacista, a Rusi su je krenuli osloboditi. Naravno, istina je potpuno drugačija.
Širi se popis ugroženih zemalja
No, čini se da dužnosnici iz Moskve ne vide neonaciste samo u Ukrajini. Tako je zastupnik regionalne skupštine Moskve, Sergej Savostjanov, inače član Komunističke partije, u četvrtak predložio da "denacifikacija", ali i demilitarizacija, što je još jedno opravdanje za invaziju, zahvati i šest drugih država: Kazahstan, Moldaviju, Poljsku, Litvu, Latviju i Estoniju. Potonje četiri države su članice NATO-a, piše neovisni informativni kanal Nexta.
Ruska propaganda je i ranije zazivala da "specijalna vojna operacija" ne stane u Ukrajini. Uz već spomenute članice NATO-a spominjale su se Moldavija i Gruzija. Voditelj političke emisije na prokremaljskom televizijskom kanalu Rusija 1, Vladimir Solovjoj je, uz odobravanje gostiju u studiju, ustvrdio: "S ovakvim sankcijama, tko kaže da bi se uopće trebali zaustaviti unutar ukrajinskih granica. Kad je bal, nek’ je maskenbal. Ostavit ćemo cijeli svijet u ruševinama."
Mahnitanje s 'denacifikacijom'
Putin i njegovi suradnici su u cijelom mahnitanju sa hvatanjem neonacista po Ukrajini potpuno ignorirali da je predsjednik Zelenskij Židov te da su mu preci ubijeni u Holokaustu, podsjeća Telegram. Štoviše, granatirali su spomen-područja stradanja Židova u Drugom svjetskom ratu u Babinom Jaru i Drobickom Jaru. U svom pohodu spašavanja Ukrajine od nacizma su u blizini Harkiva ustrijelili 96-godišnjaka koji je preživio tri koncentracijska logora i Holokaust.
Situaciju u Ukrajini uživo možete pratiti OVDJE.
