Od početka rata u Ukrajini Kina nastoji ostati neutralna pozivajući na mirno rješenje, a iako još nije osudila rusku invaziju, oštro je kritizirala zapadne sankcije Rusiji. Štoviše, Peking je najavio da će "nastaviti normalnu trgovinsku suradnju" s Rusijom unatoč pozivima zapadnih čelnika da ne potkopava sankcije. BBC je pobrojio nekoliko razloga zbog kojih Kina "potkopava" sankcije Moskvi postajući glavnim trgovinskim partnerom Rusije, onakvim kakva je dosad bila Europska unija.
1. Bilateralna trgovina
Prema podacima kineske carinske uprave, bilateralna trgovina Kine i Rusije porasla je u prvom tromjesečju godine za 28 posto u odnosu na prošlu godinu. Samo u ožujku, kada je ruska invazija na Ukrajinu bila u punom jeku, ukupna trgovina između dviju zemalja porasla je za više od 12 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Trgovina s Kinom činila je 18 posto ukupne ruske trgovine u 2021. godini i iznosila je gotovo 147 milijardi dolara. U veljači, prilikom posjeta Vladimira Putina Pekingu tijekom Zimskih olimpijskih igara, dvije zemlje su dogovorile povećanje trgovine na 250 milijardi dolara do 2024. godine.
No, Europska unija ostaje uvjerljivo najveći trgovinski partner Rusije. Lani je ukupna trgovina između Rusije i EU-a bila gotovo dvostruko veća od trgovine Kine s Rusijom, ali to bi se sada moglo promijeniti. Pojedinačno, nakon Kine najveći trgovinski partneri Rusije su, redom, Nizozemska, Ujedinjeno Kraljevstvo Turska, Kazahstan, Njemačka, Bjelorusija, Poljska, SAD, Finska, Ukrajina i Italija.
2. Plin, nafta, ugljen...
Kina je jedno od najvećih tržišta za ruske energente. Samo tjedan dana prije invazije na Ukrajinu, dvije zemlje sklopile su novi ugovor o isporuci ugljena vrijedan više od 20 milijardi dolara, a Putin je najavio i nove ugovore za isporuku nafte i plina Kini vrijedne 117,5 milijardi dolara. Dvije zemlje planiraju i izgradnju novog plinovoda Snaga Sibira 2. Plinovod Snaga Sibira 1 otvoren je 2019. godine, a 30-godišnji ugovor vrijedan je 400 milijardi dolara. Dosad je najveće energetsko tržište Rusije bila Europska unija, koju je opskrbljivala s 40 posto plina i 26 posto nafte.
"Ruski izvoz nafte i plina (u Kinu) rastao je po stopi od više od 9% godišnje u posljednjih pet godina. To je brz rast, ali čak i tako, Kina je kao tržište za rusku naftu upola velika kao EU", kaže za BBC ekonomistica dr. Rebecca Harding.
Njemačka, najveća uvoznica ruskog plina, objavila je da obustavlja novoizgrađeni plinovod Sjeverni tok 2. Usporedbe radi, opskrba putem rusko-kineskog plinovoda Snaga Sibira 2 bit će tek petinu kapaciteta od onoga koji je trebao imati Sjeverni tok 2. Dugoročno, Kina bi možda željela povećati uvoz ruskog plina nastojeći smanjiti ovisnost o ugljenu kako bi ispunila ciljeve za smanjenje stakleničkih plinova. No podaci pokazuju da je kineski uvoz sirove nafte iz Rusije pao za devet posto u prva dva mjeseca ove godine. Izvještaji govore da su kineske državne rafinerije također oprezne i da zasad ne potpisuju nove ugovore s Rusijom.
3. Vojna oprema
Prema američkim obavještajnim izvorima, Moskva je od Kine zatražila pomoć u vojnoj opremi za svoju invaziju na Ukrajinu. Peking tvrdi da to nije istina i američka izvješća naziva "dezinformacijama". Posljednjih godina većina kretanja oružja tekla je u suprotnom smjeru. Kina se uvelike oslanjala na rusku vojnu opremu za potrebe modernizacije svojih oružanih snaga. Oko 80 posto ukupnog kineskog uvoza oružja između 2017. i 2021. godine bilo je iz Rusije, prema podacima Štokholmskog međunarodnog instituta za istraživanje mira (SIPRI). Čak 21 posto od ukupnog izvoza ruskog oružja odlazi u Kinu. Ali i Kina je u međuvremenu razvijala vlastite vojne proizvodne kapacitete i postala je četvrti najveći svjetski izvoznik oružja. "Kinesko oružje sve je naprednije. Primjerice, Rusija je jako zainteresirana za kineske bespilotne letjelice. No, zasad nema dokaza da ih je i kupila", kaže za BBC Siemon Wezeman iz SIPRI-ja.
4. Financijska pomoć
Otkad je Moskva pokrenula invaziju na Ukrajinu, nekim ruskim bankama zabranjen je pristup međunarodnom platnom sustavu SWIFT. To je prisililo tvrtke u Kini, kao i drugdje, da smanje trgovanje s Rusijom. No, Kina i Rusija proteklih su godina poduzele poteze prema alternativnim metodama plaćanja. Rusija ima svoj Sustav za prijenos financijskih poruka (STFM), dok Kina ima Prekogranični međubankovni platni sustav (CIPS), a oba funkcioniraju u vlastitim valutama. Ipak, SWIFT je i dalje dominantan u globalnim financijskim transakcijama. Trenutno se oko 17% plaćanja između Rusije i Kine odvija u kineskim juanima (u odnosu na 3,1% u 2014.), dok trgovinu energentima još uvijek uglavnom obavljaju u američkim dolarima. Novija izvješća sugeriraju da je nekoliko kineskih tvrtki koristilo juan za kupnju ruskog ugljena i nafte u ožujku.
5. Uvoz žitarica
Kina je najveći svjetski uvoznik pšenice i ječma, a među najvažnijim izvorima joj je Rusija, jedan od najvećih svjetskih proizvođača žitarica. Kina je donedavno zbog pandemije covida-19 ograničila uvoz pšenice i ječma iz Rusije, ali ta ograničenja su ukinuta onoga dana kada je počeo ruski napad na Ukrajinu.
