"Obratili smo pozornost na izjave dane nakon hrvatsko-ukrajinskih razgovora na razini šefova vlada u Zagrebu o planovima da se revitalizira rad radne skupine za suradnju s Ukrajinom osnovane u listopadu 2016. pod okriljem hrvatske vlade i u cilju primjene hrvatskog iskustva 'mirne reintegracije okupiranih teritorija' na situaciju s Doneckom i Luhanskom", navodi se u priopćenju.
"Ponovno smo prisiljeni naglasiti neučinkovitost i neprimjerenost takvih koraka, koji uopće ne pridonose rješenju internog ukrajinskog sukoba. Nadamo će da će hrvatski partneri preusmjeriti svoje napore prema punoj potpori stroge i dosljedne provedbe obveza Kijeva u sklopu skupa mjera dogovorenih u formatu Normandijske četvorke", dodaje se.
"Sa žaljenjem primjećujemo da u Zagrebu zasad radije promiču paralelne strukture 'domaće proizvodnje', umjesto poziva na obnovu dijaloga kroz mehanizme Kontaktne skupine iz Minska. Jednostrano nude teške stranice balkanske krize s početka 1990-ih i tako idu na ruku kijevskoj 'ratnoj kampanji', umjesto nedvosmislenog opredjeljenja traženju putova za pomirbu i suživot. Ne odustaju od namjere da ojačaju vojno - tehničku suradnju s Ukrajinom, umjesto da napokon zatraže od Kijeva da prekine gađati Donbas, da ukine prometnu i društveno-gospodarsku blokadu regije, odustajući od ograničavanja slobode pristupa stanovništva informacijama", ističe ministarstvo.
"Mislimo da u djelovanju međunarodne zajednice radi ostvarivanja trajne stabilizacije Ukrajine neće biti mjesta za zloglasne 'dvojne standarde'. Samo iskren, otvoren i koordiniran pristup aktualnim događajima pružit će stvarne izglede za uspostavu mira, jačanje sigurnosti i normalizaciju života milijuna ljudi na jugoistoku zemlje", poručuje Moskva.
Hrvatski premijer Andrej Plenković sastao se u utorak u Zagrebu s ukrajinskim kolegom Volodimirom Grojsmanom s kojim je razgovarao o krizi u Ukrajini, gdje je u zadnje tri godine poginulo 10.000 ljudi.
Plenković je na zajedničkoj konferenciji za novinare kazao da je Hrvatska bila žrtva velikosrpske agresije 90-ih godina, imala okupirana područja i ugrožen teritorijalni integritet, ali i iskustvo mirne reintegracije i "stoga u ovoj aktualnoj situaciji u kojoj se Ukrajina nalazi, s privremeno okupiranim područjima Donecka i Luhanska i ilegalnom aneksijom Krima, želi pomoći Ukrajini da mirno integrira svoj teritorij u ustavnopravni poredak".
Zato je i osnovana radna skupina, koju s hrvatske strane vodi državna tajnica Zdravka Bušić, a s ukrajinske strane pomoćnica ministra vanjskih poslova Olena Zerkal, kojoj je cilj Ukrajini ponuditi katalog mjera koje je Hrvatska provela pri svojoj mirnoj reintegraciji, kazao je.
Riječ je o mjerama uspostave povjerenja, uspostavi mehanizama kontakata i suradnje ukrajinskih vlasti i vlasti na okupiranim područjima, mjerama razminiranja i socijalnih transfera, objasnio je i naglasio da se radi o inicijativi koja je potpuno komplementarna aktivnostima međunarodne zajednice, odnosno Normandijskoj skupini i OESS-u i komplementarna sporazumu iz Minska.
Ukrajinski premijer kazao je da je zahvalan Plenkoviću, vladi i hrvatskom narodu "za principijelnu podršku Ukrajini u trenutku kad je ona žrtvom ruske agresije" i za inicijativu stvaranja radne skupine za predaju hrvatskog iskustva mirne reintegracije.
"Uz podršku međunarodne zajednice, Ukrajina se nastavlja boriti za poštivanje međunarodnog prava i za svoj teritorij", kazao je.
Novinari su Grojsmana pitali i za komentar ruskih kritika upućenih Plenkoviću nakon njegova prošlogodišnjeg posjeta Ukrajini kada je prvi put najavio hrvatsku pomoć u mirnoj reintegraciji okupiranog ukrajinskog teritorija.
"Plenković je tijekom posjeta Ukrajini potvrdio svoju privrženost međunarodnim zakonima i načelima, a to su načela koja su ruskom čelništvu jako daleka. Svi koji se za to zalažu dobivaju kritike iz Moskve i to je jedan od načina hibridnog rata", odgovorio je Grojsman.
Plenković, koji je prije nego što je postao premijerom bio šef izaslanstva Europskog parlamenta za odnose s Ukrajinom, objasnio je da to nije njegova osobna politika prema Ukrajini.
"To je politika hrvatske države, politika iza koje stoje sve hrvatske institucije i to je principijelna, odgovorna, jedina moguća politika, sviđa li se ona nekome ili ne, to je nešto drugo. Mi smo zemlja koja je članica UN-a, EU-a, NATO-a i dijelimo određene temeljne europske vrijednosti međunarodnog poretka, poštivanja međunarodnog prava. To je poanta hrvatskoga stava. I on će ostati takav neovisno o bilo čijoj i bilo kakvoj kritici", naglasio je.
"A načelna pitanja kao što je teritorijalni integritet Ukrajine ne utječu na uspostavljanje relacija s Rusijom. To rade i sve druge odgovorne zemlje", kazao je. Plenković je rekao da su Hrvatska i Ukrajina dvije izrazito bliske i prijateljske zemlje.
