'Rusija dosljedno brani međunarodno pravo. Istodobno ćemo čvrsto braniti svoje nacionalne interese kako bismo osigurali sigurnost naših ljudi', rekao je Putin

Predsjednik Vladimir Putin u nedjelju je obećao da će Rusija "čvrsto" braniti nacionalne interese i osudio povratak "rusofobije" na dan kad ta zemlja obilježava 76. godišnjicu pobjede u Drugom svjetskom ratu. Njegov govor tisućama vojnika i veterana na Crvenom trgu bio je na početku mimohoda na kojemu se na ulicama Moskve predstavlja ruska vojna moć.

"Sovjetski narod održao je svetu zakletvu, branio domovinu i oslobodio zemlje Europe od crne kuge", rekao je Putin okupljenoj masi. "Rusija dosljedno brani međunarodno pravo. Istodobno ćemo čvrsto braniti svoje nacionalne interese kako bismo osigurali sigurnost naših ljudi", rekao je Putin.

Ruski čelnik također je osudio ono što je nazvao puzajućim povratkom nekadašnjih ideologija, kada su "parole o rasnoj i nacionalnoj superiornosti, o antisemitizmu i rusofobiji postajale sve ciničnije".

Demonstracija ruske vojne moći

Državna agencija RIA Novosti izvijestila je da će više od 12.000 vojnika sudjelovati na nedjeljnom mimohodu u glavnom gradu Rusije, kao i oko 190 borbenih vozila i oružja i 76 borbenih zrakoplova i helikoptera. Parade povodom Dana pobjede, koje su postale godišnjim događajima tek nakon raspada Sovjetskog Saveza 1991. godine, također su se održale u nedjelju u desecima gradova širom zemlje.

Tijekom Putinova dva desetljeća na vlasti, državni praznik poprima sve veću važnost u demonstraciji obnovljene ruske vojne moći. Ovaj tjedan istraživanje javnog mnijenja VTsIOM pokazalo je da 69 posto Rusa na njega gleda kao na najvažniji praznik u kalendaru. Trećina ispitanika rekla je VTsIOM-u da će sudjelovati u proslavama, dok je petina rekla da će gledati na televiziji.

Tenzije sa Zapadom

Obilježavanje 76. godišnjice pobjede 1945. dolazi u trenutku kada su napetosti posljednjih tjedana sa Zapadom gotovo dosegle one u vrijeme hladnog rata. Rusija je gledala kako su njezini diplomati izbačeni iz gomile europskih zemalja zbog špijunskih skandala, Sjedinjene Države i Europska unija uvodile su nove sankcije Moskvi zbog postupanja sa zatvorenim kritičarem Kremlja Aleksejem Navaljnim i optužbi za hakiranje i kibernetičke napade.

Moskva je pojačala vojnu aktivnost u inozemstvu, intervenirajući u ime režima Bašara al-Asada u sirijskom građanskom ratu. Smatra se i da podupire proruske separatiste u istočnoj Ukrajini. Napetosti u tom sukobu, koji je izbio nakon što je Moskva anektirala Krim 2014. godine, također su narasle posljednjih tjedana. Sukobi vlade i separatista intenziviraju se od siječnja u sukobu koji je odnio više od 13 000 života.

Rusija je prošlog mjeseca nagomilala 100.000 vojnika u blizini ukrajinske granice i na Krimu, što je najveći broj od 2014. godine što su mnogi vidjeli kao test za novog američkog predsjednika Joea Bidena. Brzo je najavila smanjenje toga broja.

Ranije ovog tjedna američki državni tajnik Antony Blinken doletio je u Kijev u znak podrške Ukrajini protiv Rusije i prije očekivanog summita Putina i Joea Bidena sljedećeg mjeseca. U subotu je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski putovao s europskim diplomatima u prorusku odmetnutu istočnu regiju Lugansk na oblježavanje kraja Drugog svjetskog rata.