Vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović, komentator Tomislav Jakić i vojni analitičar Marinko Ogorec za Hrvatski radio komentirali su rat u Ukrajini i osobito borbe za ukrajinski grad Bahmut.
"Bahmut je bitan isključivo zbog toga što je transportno čvorište", naglasio je vanjskopolitički analitičar Branimir Vidmarović, ali i zbog toga što je simbolički važan kao mjesto odakle ruske snage mogu prodrijeti prema administrativnim granicama Donbasa. "Ovo sada više nema veze s resursima, industrijom ili strateškim pozicijama, već je ovo sada koncentracija snaga na jednom mjestu", kazao je Vidmarović koji se složio se s tezom da Ukrajina nastoji iscrpiti Rusiju, a da je Rusija na neki način i nasjela na taj trik.
Osnivač ruske plaćeničke skupine Wagner Evgenij Prigožin rekao je da njegovim snagama koje se bore za kontrolu nad ukrajinskim gradom Bahmutom nedostaje streljiva, te da će se cijeli front srušiti ako budu prisiljeni na povlačenje.
'Prigožin ide na kritiku čitave vojne taktike'
Vidmarović tvrdi da je Prigožin ruskoj vojsci nastojao dati subjektnost, jer ruska vojska očito nije politički akter kao u drugim državama. Ide prema kritici čitave vojne taktike i pridružuje se sve više rastućoj grupi desnih i ekstremnih ruskih nacionalista i vojnih korespondenata koji su nezadovoljni politikom Vladimira Putina i to ne u smislu da treba zaustaviti rat, nego udariti još jače.
Ogorec pak naglašava da vrijeme sve manje radi za ukrajinsku stranu. Ukrajinci šalju elitne postrojbe kako bi zaustavili Ruse u Bahmutu i kako bi im nanijeli gubitke. "To je opasna situacija jer Rusi u borbu ubacuju plaćeničke strukture Wagner, koja se popunjava ljudima iz ruskih zatvora i kaznionica", ističe.
Moguća eskalacija?
Što dulje rat traje, to je veća mogućnost incidenta koji bi onda povukao lanac događaja s posljedicama koje je onda teško predvidjeti. Ne mislim isključivo na upotrebu nuklearnog oružja, kazao je vanjskopolitički komentator Tomislav Jakić odgovarajući na pitanje smatra li da bi rat mogao eskalirati i proširiti se na ostatak Europe. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov zaprijetio je prošlog mjeseca da bi "sljedeća Ukrajina mogla biti Moldavija".
"Ljudski faktor je objektivno, nepredvidiv. Ne znamo što može učiniti jedna ukrajinska postrojba koja će se naći u bezizlaznoj poziciji, a što mogu napraviti plaćenici u Ukrajini ako budu u bezizlaznoj situaciji", dodaje Jakić.
Svijet može malo utjecati
Međunarodna zajednica jedva da nešto može učiniti jer je duboko podijeljena. S jedne strane je grupacija Amerika i Europa koja je bespogovorno na strani Ukrajine, a ogroman je ostatak svijeta koji je suzdržan, kazao je Jakić i napominje da se od međunarodne zajednice ne očekuje puno.
"Kina može nešto učiniti, jer je uspjela zadržati status države koja je utjecajna, koja ima dobre odnose i s jednom i s drugom stranom. S Rusijom je bolja, ali ima dobre odnose i s Ukrajinom. Ono što je Kina ponudila, nije mirovni plan. Oni ga sami nisu tako nazvali. To je platforma za razmišljanje, set principa od kojih su neki u startu neprihvatljivi za Ukrajinu, a neki za Rusiju. No pregovori i jesu proces, nešto u što sukobljene strane ulaze sa suprotnih pozicija. U tijeku pregovora približavaju stanovišta, prave ustupke, odstupaju od nečega, dobivaju nešto. To je ono što nedostaje u svim dosadašnjim raspravama. Svi, od SAD-a do EU-a i NATO-a, isključivo govore rat i rat", kazao je Jakić i dodao da se čuju riječi - mir i diplomacija.
Uvjetom onemogućuju pregovore
"U svakom ratu, ako ne idete na bezuvjetnu kapitulaciju, imate jedan trenutak kada se uspostavi primirje. To je trenutno, bezuvjetno, na dostignutim pozicijama. Nakon toga idu pregovori. Zelenskij u svojih 10 točaka ne da to traži, već onemogućava. Predmet budućih pregovora pretvara u preduvjet. Kaže - pregovori da, ali kada se svi Rusi povuku s teritorija Ukrajine. O čemu će onda pregovarati? Svrha pregovora i jest da se nađu modaliteti povlačenja Rusa sa što većeg dijela ukrajinskog teritorija i da se nađu modaliteti formuliranja budućeg statusa sada okupiranog područja", kazao je Jakić i ističe: "Ako u uvjet za pregovore postavljate nešto za što znate da će druga strana odbiti, onda znači da - pregovore nećete", naglasio je.
Ukrajinska 'Oluja'
Hoće li se dogoditi ukrajinska "Oluja" ovisi o tome na koji način će se dalje događati opremanje ukrajinskih vojnika. Oni već sada bez izdašne pomoći zapada i SAD-a ne bi imali dobru perspektivu, tj. vrlo brzo bi se rat završio na veliku štetu Ukrajine, kazao je Ogorec.
"Ovo je rat materijala i materijal ovdje ima vrlo veliku ulogu. Ukrajinski prostor je ravan. Tu tehnika i oklopna sredstva dolaze do apsolutno punog izražaja te količina streljiva koja se troši. Zasad ruske snage Ukrajinu drobe. Promijenili su taktiku, koja se pokazala uspješnom. Vjerojatno će i dalje nastaviti razarati kritičnu infrastrukturu. Cilj toga je istjerati što veći broj Ukrajinaca s prostora Ukrajine. Već vidimo da je oko 13 milijuna ljudi iseljeno iz Ukrajine, a oko osam milijuna je raseljeno po Ukrajini", dodaje Ogorec.
Jakić smatra da ako se nastavi s ratom u jednom trenutku Ukrajini će nedostajati "živa sila", pa će Zapad morati slati svoju "živu silu". Ako se prije toga shvati da je to nešto što nitko ne želi, onda diplomacija dobiva svoju šansu, rekao je Jakić.
