Petnaest godina nakon odluke ruskog predsednika Vladimira Putina da povuče iz BiH i s Kosova vojnike koji su sudjelovali u mirovnim operacijama, u Rusiji se aktivno radi na glorifikaciji ruske vojne nazočnosti na Balkanu. Ruska kinematografija snima dva skupa filma povodom 20. godišnjice operacije "Marš" ruskih padobranaca iz BiH na prištinski aerodrom Slatina, u lipnju 1999. godine, piše Radio Slobodna Europa.
"Priča je zasnovana na istinitom događaju", tvrdi ruska filmska kompanija Upgrade Vision najavljujući "herojsku dramu" pod nazivom 'Balkanska linija' (ili 'Granica Balkana') koja će u distribuciju početkom 2019. godine.
Vrijeme kada je odnos Rusije i zapada bio najgori
"Godina je 1999. NATO bombardira Srbiju i prepušta Kosovo na pljačkanje albanskim razbojnicima. Rusiji je ponuđena sramotno mala uloga u rješavanju sukoba na Kosovu. Zračna luka Slatina došla je pod kontrolu albanskog zapovjednika Smuka. Ruski obavještajci Andrej Šatalov i Bek Jethojev zauzimaju zračnu luku. Ruski bataljun kreće iz Bosne put Kosova na marš dug 600 kilometara. Njihova je zadaća ne samo uspostaviti kontrolu nad zračnom lukom već i razbiti Smukove jazbine i osloboditi Šatalovljevu djevojku koju su razbojnici zarobili radi šverca organa. Rusija je nakon euforije Perestrojke shvatila da ima svoje interese koje treba braniti. Započela je nova era", ističe kompanija Upgrade Vision u najavi ovog filma čije snimanje prati snažna anti-NATO kampanja, ali i uključivanje srpskih glumaca u kampanju dokazivanja da ej Rusija legalno anektirala Krim.
"Povjesničari smatraju ove događaje najopasnijim pogoršanjem odnosa između Rusije i Zapada od vremena Kubanske krize. 'Balkanska linija' govori o sudbonosnoj operaciji, čiji su detalji i dan danas nedostupni javnosti", stoji u priopćenju ruskog Ministarstva kulture povodom snimanja ovog filma.
U filmu se pojavljuju 'ruski Rambo' i Emir Kusturica
Jedan od autora filma, koji je želio ostati anoniman, rekao je za Radio Slobodna Europa (RSE) da je "naglasak stavljen na činjenicu da je Srbija jako pogođena strana u sukobu".
"Mnogi događaji na Kosovu bili su izmišljeni kako bi se izazvalo NATO bombardiranje, i to će biti prikazano u filmu", kazao je isti sugovornik.
Prema njegovim riječima, autori filma bili su inspirirani pričama nekoliko Rusa koji su bili na Balkanu tijekom ratova 1990.tih godina. Među njima je major ruske obavještajne službe GRU, a danas predsjednik ruske federalne jedinice Ingušetije, Junus-Bek Jevkurov. On je koncem svibnja 1999. godine upućen na tajni zadatak preuzimanja nadzora nad zračnom lukom Slatina. Drugi ključni lik je specijalac Anatolij Lebed poznat kao "ruski Rambo" koji je razvojačen 1994. godine no otišao je boriti se na Kosovo na strani Srba.
U filmu glume nekolicina srpskih glumaca, među kojima i mlada glumačka zvijezda Miloš Biković. Spominje se da u filmu glumi i Emir Kusturica, kojega je Putin 2016. godine odlikovao ruskim Ordenom prijateljstva "zbog posebnih zasluga u jačanju mira i međusobnog razumijevanja među narodima".
Film sniman na Krimu, sufinancirala ga i Srbija
Film je dijelom sniman na Krimu, pa su svi državljani Srbije koji su sudjelovali u stvaranju filma došli na popis ukrajinskog Centra za istraživanje zločina 'Mirotvorec' zbog sudjelovanja u propagandnim aktivnostima i legalizaciji aneksije Krima. U financiranju filma sudjelovalo je i Ministarstvo kulture Srbije s iznosom od 210.000 eura smatrajući ga "projektom od nacionalnog značaja". Inače, neslužbeno se govori da je ukupni budžet filma tri 3 milijuna eura, a očekuje se da će, kad bude pušten u distribuciju, zaraditi više od 7 miliijuna eura.
Jedan od producenata, Vadim Birkin, kazao je za RSE da će film biti spektakularan, no nije želio govoriti o budžetu.
"Budžet filma manji je nego što se piše na internetu. Dok projekt nije završen nema smisla govoriti o konkretnim brojkama. Imamo podršku ministarstava kulture Rusije i Srbije, te privatnih donacija i vlastitih sredstava", kazao je Birkin koji smatra da film neće izazvati neželjene emocije na Balkanu.
"Nije moguće zaobići odnose balkanskih naroda, ali to nije najvažnija stvar u filmu. Nemamo 'dobre Srbe' i 'loše Albance' ili obrnuto. Film nudi raznovrsnu sliku, kakva je uostalom i sama situacija na Balkanu. A bandit je bandit, on može biti Albanac ili Srbin, kao što je u filmu Angeline Jolie 'U zemlji krvi i meda', a može biti Hrvat. Ne treba se vezivati za nacionalnost", kazao je Birkin, jedan od producenata filma.
Rusi snimaju još jedan sličan film
Inače, Rusi snimaju još jedan sličan film, Bataljun, ali bez srpskih glumaca. Iza te ratne drame stoji prokremaljska televizija NTV, a u sredštu radnje su deset obavještajaca koje rusko vojno zapovjedništvo šalje da uspostavi kontrolu nad prištinskom zračnom lukom kako bi spriečila pokolj Srba od strane Oslobodilačke vojske Kosova, koju predvodi lik po imenu Brahim. Radnja 'Bataljuna' gotovo je navlas slična onoj u 'Balkanskoj liniji': ruski izviđač Andrej "ubačen" je u vojsku Kosova, ali njegov zadatak spriječe Romi koji su oteli Veneru, Brahimovu kćer, u koju je Andrej zaljubljen. On se tada mora odlučiti između dužnosti prema domovini i časti voljene devojke. Ovaj film ne sniam se na krimu nego u Adigeju, repulici na jugu Ruske Federacije.
U informacijskom prostoru, politički sukob Rusije i zapadnih zemalja zbog Kosova u prvoj polovici 1999. godine izgleda dramatično, spominje se čak i Treći svjetski rat. Međutim, bez obzira na spektakularne akcije poput okretanja zrakoplova Jevgenija Primakova (tadašnjeg ruskog premijera) iznad Atlantskog oceana u pozadini bombardiranja Srbije, Rusija i zapadne zemlje nastupali su u kontekstu kosovske krize uglavnom kao partneri, piše Radio Slobodna Europa.
Što se doista zbivalo oko prištinske zračne luke?
Moskva je podržala nekoliko rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a o Kosovu, uključujući i embargo na isporuke oružja, a nakon početka NATO bombardiranja nastavila je tragati za političkim rješenjem skupa s SAD i europskim zemljama.
Što se tiče ruska operacije preuzimanja nadzora nad zračnom lukom Slatina, ona je pripremana u završnoj fazi krize, kada je predsjednik SRJ Slobodan Milošević pristao prihvatiti uvjete NATO-a o povlačenju jugoslavenskih i srpskih snaga. Rusko preuzimanje nadzora nad Slatinom završeno je nakon usvajanja rezolucije 1244, kada je 12. lipnja 1999. na Kosovo stiglo 200 ruskih padobranaca iz BiH, neposredno pred dolazak britanskih trupa iz sastava KFOR-a. No, bataljun ruskih padobranaca nije mogao djelovati samostalno, a pojačanje nisu mogli dobiti jer su Rumunjska, Mađarska i Bugarska zatvorile zračni prostor za rusku avijaciju. Kao rezultat teških pregovora, Rusija je dobila mogućnost rasporediti svoje snage u područjima pod kontrolom Njemačke, Francuske i SAD. Tek potom na Kosovo su stigli zrakoplovi s ruskim vojnicima i vojnom opremom, piše RSE.
Bilo je drugačije nego u filmu "po stvarnim događajima"
U proteklih 20 godina u Rusiji je snimljeno više dokumentarnih filmova o NATO-ovom bombardiranju Srbije i 'maršu na Prištinu', ali u tim pričama se čuje da je "Černomirdin (ruski premijer od 1992. do 1998.) uvjerio Miloševića da izda Kosovo" ili da su "ruski vojnici bili dočekani kao heroji u 1945. godini". No nigdje se ne spominju sukobi, razbijanje jedinice "komandanta Smuka" ili oslobađanje zarobljenika, o čemu govore dva spomenuta filma, navodno snimljena po istinitim događajima. Ruski vojnici nisu sudjelovali u borbama, piše RSE.
Vojnopolitički analitičar iz Beograda Aleksandar Radić smatra da su balkanski događaji u kinematografiji često prikazani kao skup stereotipa te da je opći ton kako je politika iz devedesetih još živa.
"Filmovi bazirani na stvarnim događajima često su prilagođeni određenoj ideologiji. Smatram da je priča o maršu ruskog bataljuna iz Bosne na Kosovo samo jedan tih primjera. Godine 1999. osim demonstracije ruske političke volje marš nije imao neki drugi značaj. Ali, ruska kinematografija stvara sliku prilagođenu novoj formi ruskih političkih pogleda", kazao je Radić za RSE dodavši da su ruski vojnici stigli na Kosovo kada su u zračnoj luci Slatina bile srpske snage.
