Više od milijun Sirijaca koji trpe posljedice građanskog rata humanitarnu pomoć, hranu, vodu i lijekove dobivaju jednim transportnim putem. Rusija bi mogla taj put zatvoriti ili ga iskoristiti za pregovore sa Zapadom oko situacije u Ukrajini. Zatvaranje koridora na granici s Turskom samo bi pogoršalo izbjegličku krizu u Europi i na Bliskom istoku, koja je već sad najgora još od Drugog svjetskog rata, piše New York Times.
Zatvaranje humanitarnog koridora moguće je zato što Rusija ima pravo veta u Vijeću sigurnosti UN-a, gdje će se u srpnju glasovati o tome hoće li koridor i ubuduće ostati otvoren. Ipak, čini se da rat u Ukrajini već sad utječe na zbivanja na koridoru. To potvrđuje i jordanski ministar vanjskih poslova, Ayman Safadi, koji napeto promatra kako će postupiti Rusija. Naime, više od milijun Sirijaca živi u Jordanu, a Safadi smatra da je za posredovanje u mirovnim pregovorima "zasigurno potreban dogovor Rusa i Amerikanaca".
"S obzirom na trenutnu dinamiku, posljedice bi mogle biti teške u smislu životnih uvjeta za sirijske izbjeglice i raseljene osobe", rekao je Safadi.
Rusija je vetom 2020. godine zatvorila tri sirijska humanitarna koridora, a onaj u Bab al-Hawi je pristala zadržati nakon teških pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama. U Kremlju smatraju da je zatvaranje humanitarnih ruta potrebno za održavanje suvereniteta Sirije. Zalažu se za raspodjelu humanitarne pomoći putem vlasti Bashara al-Assada, a ne putem UN-a.
Assadov saveznik
Rusija je Assadov saveznik u ratu koji bjesni od 2011. Humanitarna pomoć je uglavnom išla u područja pod kontrolom pobunjenika. Ruta iz Bab al-Have vodi u provinciju Idlib, na sjeverozapadu zemlje, jednu od rijetkih pod kontrolom pobunjenika. Ondje je i utočište ekstremističke skupine povezane s Al-Qaidom. Unatoč tome, međunarodna zajednica lobira za to da ruta ostane otvorena. Ovog mjeseca SAD predsjeda Vijećem sigurnosti UN-a i održao je niz sastanaka na temu Sirije.
Zamjenik ruskog veleposlanika u UN-u, Dmitrij Poljanski, tvrdi da Kremlj nije odlučio kako će glasovati, ali naglašava da ekstremisti u Idlibu ugrožavaju humanitarnu pomoć te da se njome koriste i terorističke skupine, dodajući da su neki konvoji čak i napadnuti. Dodao je da pregovori sa SAD-om stagniraju, s obzirom na "trenutne geopolitičke okolnosti".
"Iskreno, u ovoj fazi nemamo puno stvari zbog kojih bismo mogli biti optimistični", rekao je Poljanski u intervjuu prošlog petka.
Strategija komadanja
Ipak, strani diplomati tvrde da su iz Moskve došli neodređeni signali kako bi Rusija mogla iskoristiti glasovanje za dobivanje ustupaka u ratu u Ukrajini, vjerojatno se vodeći izbjegavanjem ili popuštanjem teških sankcija Zapada. Dodaju kako je Rusija prestala sudbinu koridora u Siriji direktno povezivati s ratom u Ukrajini, ali vjeruju da će se za pomoć oko sankcija obratiti zemljama koje će biti izravno pogođene novim izbjegličkim valom, moguće i Turskoj, u kojoj već žive milijuni izbjeglica i koja se ponudila za posredovanje u mirovnim pregovorima Rusije s Ukrajinom.
Stoga se Ankara već priprema za ono što bi Rusija mogla učiniti. Osobe upoznate s cjelokupnom diplomatskom situacijom očekuju da će humanitarna ruta biti dio diplomatskih razgovora o Ukrajini. Inače, Turska je članica NATO-a i Ukrajini isporučuje oružje, ali se zbog "sigurnosnih razloga" protivi ulasku Švedske i Finske u Savez. Uz to je zabranila ruskim ratnim brodovima pristup Bosporu i Dardanelima.
Diplomati predviđaju i da će se Rusija braniti od optužbi da je narušila ukrajinski suverenitet tvrdeći da humanitarna ruta narušava sirijski teritorijalni integritet. Najavljuju da će SAD i druge zemlje u Vijeću sigurnosti poslati "jasnu poruku" o nužnosti zadržavanja koridora otvorenim. No, nema jamstva da će Rusi to poslušati.
"Rusi nikada nisu priznali da je prijelaz Bab al-Hawa od vitalnog značaja i da ga moramo držati otvorenim. Bio je to samo dio njihove strategije komadanja, dio po dio, a ovo je uvijek bio materijal za pregovaranje i dogovore 'ispod stola'. Ono što je posebno tužno je kako se igraju sa životima ljudi", rekla je Sherine Tadros, voditeljica ureda Amnesty Internationala pri UN-u.
Ucjena žitaricama i gnojivom
Građanski rat je u izbjeglištvo otjerao 5,7 milijuna Sirijaca, dok je Ukrajinu od početka ruske invazije napustilo 6,7 milijuna ljudi. Uz to, blokiran je i izvoz žitarica iz Ukrajine, a zbog sankcija i iz Rusije, zbog čega prijeti nestašica hrane koja će posebno pogoditi već ionako ugrožena područja, a time i Siriju.
"Pretpostavljamo da će nastati humanitarna kriza zbog nedostatka hrane. Tada bi situacija mogla postati vrlo, vrlo teška", poručio je talijanski premijer Mario Draghi ranije ovog mjeseca u Washingtonu.
Iz Moskve su prošloga tjedna poručili da će pomoći u sprječavanju nestašice hrane, ako Zapad ublaži sankcije. Vladimir Putin je poručio da je Rusija spremna dati "značajan doprinos" ublažavanju krize odobravanjem izvoza žitarica i gnojiva, ali pod uvjetom prekida sankcija Zapada. No, njegov je prijedlog ubrzo odbijen.
S druge strane, SAD su na nedavno održanoj međunarodnoj donatorskoj konferenciji obećale slanje 808 milijuna dolara vrijedne humanitarne pomoći Siriji. Agencija za izbjeglice UN-a prikupila je 6,7 milijardi te je zatražila prikupljanje još 10,5 milijardi dolara pomoći.
Američka veleposlanica pri UN-u, Linda Thomas-Greenfield, glasovanje o humanitarnoj ruti nazvala je "pitanjem života i smrti". Poljanski tvrdi da bi i drugi granični prijelazi mogli omogućiti nastavak isporuke humanitarne pomoći. I ovo je pitanje dovelo do usporedbe Putinove brutalne agresije u Ukrajini te njegove podrške jednako brutalnom režimu u Siriji.
"Nitko tko je pratio Putinovu brutalnost u Siriji u posljednjem desetljeću ne bi trebao biti iznenađen što on izgladnjuje i granatira Ukrajince, baš kao što je izgladnjivao i granatirao Sirijce", rekao je senator Bob Menendez, demokrat iz New Jerseyja i predsjednik Odbora za vanjske poslove američkog Senata.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
