Nedostatak medicinskih sestara dodatno je povećala pandemija koronavirusa. Zbog alarmantnog stanja u Velikoj Britaniji, njihovo Vijeće za medicinsku njegu i primaljstvo nedavno je prihvatilo prijedlog da medicinske sestre koje dolaze iz drugih zemalja ne moraju savršeno vladati engleskim jezikom, piše Jutarnji list.
"Nisam zagovornica snižavanja kriterija u znanju jezika zemlje u kojoj radi medicinska sestra jer to može prouzročiti grešku u liječenju", rekla je za Jutarnji list Snježana Krpeta, posebna savjetnica ministra zdravstva za sestrinstvo.
Naglašava da su migracije tog kadra vrlo česte pa tako primjerice sestre iz Hrvatske odlaze na rad u Austriju ili Njemačku, one iz Njemačke u Englesku, a engleske medicinske sestre u Australiju. Tako zapravo broj djelatnika ostaje isti odnosno jednako ih nedostaje u cijelom svijetu.
Hrvati bi tome problemu mogli doskočiti povećanjem broja upisanih u medicinske škole. Od sljedeće će godine, naime, povećati upisna kvota u srednjim medicinskim školama, a to bi potencijalno riješilo nedostatak 4 tisuće sestara.
No, u Velikoj Britaniji ih nedostaje 50 tisuća sestara i primalja, što znači da je jedno od deset mjesta nepopunjeno pa se šefovi zdravstvenih ustanova sve češće oslanjaju na strane djelatnike. U registar NMC-a lani su bile upisane 23.444 medicinske sestre i primalje iz stranih zemalja. Najviše njih došlo je iz Indije i Filipina.
U samom vrhu 20 zemalja iz kojih su stigle nove medicinske djelatnice su i Nigerija, Gana i Zimbabve, ali u posljednjih se pet godina u britanskom zdravstvu zaposlilo i 764 Talijanki i 563 Rumunjke. U prvih 20 su i djelatnice iz Portugala, Španjolske i Grčke. Na toj listi nema Hrvatske, ali to ne znači da nam medicinske sestre ne odlaze na rad u druge europske zemlje.
"Prema posljednjim podacima koje imamo u inozemstvu radi 2400 medicinskih sestara iz naše zemlje. Svake godine, od ulaska Hrvatske u EU, na rad u inozemstvo odlazi ih od 180 do 200, a najviše u Njemačku, Irsku i Švicarsku", kaže Mario Gazić, predsjednik Komore medicinskih sestara i tehničara, piše Jutarnji list.
Dakako, uz znanje jezika traži se i određeno obrazovanje pa tako u inozemnim zdravstvenim ustanovama mogu raditi medicinske sestre opće njega koje su završile petogodišnju srednju školu. U inozemstvo mogu i one s četverogodišnjom školom, ako imaju dokaz da su radile najmanje tri godine na poslovima medicinske sestre. No, u nekim se zemljama uz znanje jezika traži i polaganje dodatnih ispita. U Njemačkoj se to razlikuje od pokrajine do pokrajine. Primjerice, one koje odlaze raditi u Berlin moraju polagati taj ispit, a one koje namjeravaju raditi u Münchenu ne moraju.
U Hrvatskoj, pak, radi 38.500 medicinskih sestara i tehničara s licencom, ali bilježi se kontinuirani nedostatak tog kadra, oko 4000, baš kao i u većini europskih zemalja. Povremeno se zapošljavaju i strankinje, ali uglavnom iz zemalja u okruženju.
