Europa polako ulazi u 20. dan rata na istoku kontinenta. No svima je jasno da je rat u Ukrajini puno širi i da se njime bave i druge svjetske sile, ponajprije Sjedinjene Američke Države.
Stoga se mnogi pitaju kako će reagirati i druge velike zemlje, a tu se prije svega ili na Kinu. Podsjetimo, Peking je odbio osuditi rusku napad na Ukrajinu, odbijajući ga čak nazvati invazijom, ali je pozvao na rješenje putem pregovora.
U nedjelju je pak iz SAD stigla poruka da je Rusija zatražila vojnu opremu od Kine na početku invazije. Rusija je od Kine zatražila vojnu opremu nakon svoje invazije na Ukrajinu 24. veljače, izvijestili su u nedjelju Financial Times i Washington Post, pozivajući se na američke dužnosnike. Nisu naveli vrstu oružja koja je zatražena niti kako je Kina odgovorila.
"Nikad nisam čuo za to", odgovorio je Liu Pengyu, glasnogovornik kineskog veleposlanstva u SAD-u, na pitanje CNN-a o navodnom zahtjevu Rusije za vojnom pomoći.
Pengyu je izrazio zabrinutost zbog "situacije u Ukrajini", nazvavši je "zaista uznemirujućom", i rekao da Kina pruža i nastavit će pružati humanitarnu pomoć Ukrajini. "Sada je najviši prioritet spriječiti eskalaciju napete situacije. Kina poziva na krajnju suzdržanost i sprječavanje velike humanitarne krize", dodao je.
Dolijevanje ulja na vatru
I kinesko ministarstvo vanjskih poslova opisalo je tu tvrdnju kao dezinformaciju iz SAD-a. Kina je javno osudila Veliku Britaniju, SAD i druge zemlje zbog toga što su dali oružje ukrajinskoj vojsci, rekavši da dodaju "ulje na vatru". Urednik kineskih državnih novina Global Times Hu Xijin rekao je da Kina i SAD moraju postići sporazum kojim bi se pozvale sve zemlje da prestanu usmjeravati vojnu pomoć Ukrajini "jer to predstavlja samo dodatno stvaranje sukoba".
Podsjetimo, Rusija i Kina veliki saveznici koji su na otvaranju Olimpijskih igara čak proglasili novi savez "bez granica".
S druge strane, u intervjuu za CNN, američki savjetnik za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan rekao je da će Peking “apsolutno” snositi posljedice bude li pomagao Moskvi izbjegavati zapadne sankcije nametnute zbog ruske agresije na Ukrajinu.
"Nećemo dozvoliti situaciju u kojoj postoji spas za Rusiju od ovih ekonomskih sankcija iz bilo koje zemlje, bilo gdje u svijetu", rekao je.
Dodao je da SAD vjeruje da je Kina bila svjesna da ruski predsjednik Vladimir Putin "nešto planira" prije nego što se invazija dogodila, ali i da Peking "možda nije shvatio puni opseg toga". "Jer je vrlo moguće da im je Putin lagao na isti način na koji je lagao Europljanima i drugima", rekao je Sullivan.
Poruka Kini
Uključenje Kine u rusko-ukrajinski sukob svijet nikako ne priželjkuje jer, u slučaju da se jasno odrede kao ruski saveznik to bi počelo mirisati na treći svjetski rat. No da se to neće dogoditi smatra i vanjskopolitički analitičar i stručnjak za međunarodnu sigurnost, prof. Vlatko Cvrtila.
Vlatko Cvrtila
“Ovo je pritisak na Kinu od strane SAD-a. Amerika je nametnula sankcije Rusiji kako bi nanijela štetu ruskom gospodarstvu u namjeri da ga oslabi i da Putin odustane od svoje invazije na Ukrajinu. Ni nije cijeli jednoglasno uveo sankcije Rusima, među onima koji to nisu učini jest i Kina koja je posljednjih godina gajila dobre odnose s Rusijom”, govori nam Cvrtila.
Dodaje kako je logično da se Moskva nakon zapadnih sankcije okrenula Pekingu kao najvećem trgovinskom partneru. “Stoga je SAD poslao upozorenje Kini jer njena trgovina s Rusijom slabi njihove nametnute sankcije”, objašnjava nam.
Upravo se Sullivan u ponedjeljak sastaje u Rimu s najvišim kineskim diplomatom Yangom Jiechijem, a Cvrtila tvrdi da je ova američka poruka zapravo bila uvertira u taj sastanak.
“Poruka je da će postojati posljedice za svako svrstavanje, bilo to politički, vojno ili ekonomski. Poruka da bi Kina bilo kakvim biranjem strana također osjetila ekonomske posljedice”, kaže.
Slučaj Tajvan
“Kina sigurno neće bezglavo juriti u pomoć Rusiji. Kini zapravo odgovara slaba Rusija koja im neće biti prijetnja ni na jednom polju. No ova situaciju u Ukrajini šteti i samom Pekingu jer će ekonomske posljedice ovog sukoba osjetiti mnogi, a Kini odgovara dinamično globalno gospodarstvo”, govori Cvrtila dodajući da je ovo jednostavno jedna vrsta pritiska SAD-a na Peking da ne pomaže Moskvi.
Na dan ruske invazije na Ukrajinu, oči svijeta bile su uprte i u Kinu te se čekala njihova reakcija. Svi su željeli znati kome će se ova svjetska sila prikloniti, no ona je odabrala neutralan status. Svijet strahuje jer i u kineskom susjedstvu postoji napeta situacija u kojoj također SAD ima “svoje prste”, a odnosi se na Tajvan. Stoga se mnogi pitaju može li i ondje eskalirati situacija kao što je eskalirala u Ukrajini.
“Ne vidim način kako se ondje može ponoviti ukrajinski scenarij jer Ukrajina je međunarodno priznata država. SAD je jako involviran u situaciju na Tajvanu te su jasno dali do znanja kako su spremni i na obranu tog otoka u slučaju da se Kina odluči vojno djelovati”, objašnjava Cvrtila.
“No, Kina je jasno dala do znanja da nema namjeru djelovati prema Tajvanu, iako on i dalje ostaje vruće pitanje u odnosima Washingtona i Pekinga", zaključuje.