Katar je usto isključen iz arapske vojne koalicije koja u Jemenu djeluje pod saudijskim zapovjedništvom. Ovaj diplomatski potres dogodio se petnaest dana nakon posjeta američkog predsjednika Donalda Trumpa Rijadu, gdje je potonji zatražio od muslimanskih zemalja da se obračunaju s vjerskim ekstremizmom.
Katar je uskoro poručio da nije spreman mijenati svoju vanjsku politiku kako bi riješio spor s drugim arapskim državama u Perzijskome zaljevu. Dodali su da se nikada neće predati.
Iako je od tada prošlo već pet dana, još uvijek nema rješenja na vidiku. Al Jazeera donosi ključne točke raskola između Katara i zemalja koji su s njima odlučili prekinuti diplomatske veze.
1.Ekonomska blokada
Rijad predvodi ekonomsku blokadu koja je nametnuta Dohi, a analitičari procjenjuju da bi sve to moglo koštati milijarde dolara. Saudijska je Arabija zatvorila kopnenu granicu i tako je zaustavljen protok roba, a ta je zemlja zajedno s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Bahreinom zatvorila i zračni prostor za Katar. Velika je to ekonomska šteta za aviokompanije, a na apele za puštanje u promet aviolinija nitko ne odgovara. I pomorske su linije u prekidu pa su smijer morali promijeniti tankeri koji prevoze tekući naftni plin iz Katara.
Također, u iduća dva tjedna svi Katarani koji se nalaze u te tri zemlje moraju ih napustiti.
2. Turski vojnici
Turska i Iran su nakon ovog poteza Saudijske Arabije i saveznika otvorile svoj zračni prostor za više letova iz Katara, a ponudile su i dostavu hrane jer su police trgovina u Kataru nakon blokade opustošene. Iz Katara ipak poručuju da nema mjesta panici jer imaju dovoljno zaliha.
Nakon početka krize Turska je odlučila ubrzati slanje vojnika u svoju bazu u Kataru, koja može primiti do 5 tisuća vojnika iz Turske. Unatoč slanju vojske, ta je zemlja najavila da će pomoći u rješavanju krize mirnim putem.
3. Mediji
Već i danima prije diplomatske krize, web stranica Al Jazeere u Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Bahreinu i Egiptu bila je blokirana, a nešto kasnije zatvoren je i lokalni ured Al Jazeere.
Pisalo se da je ta medijska kuća postala kolateralna žrtva diplomatske ofenzive protiv Katara te da se radi o političkoj odluci koja je ravna cenzuri.
4. Donald Trump
Američki je predsjednik na Twitteru pisao da su lideri Bliskog istoka izjavili kako će zauzeti oštar stav kada je u pitanju financiranje ekstremizma', a kasnije je telefonski katarskom emiru ponudio pomoć u rješavanju krize. Ti su Trumpovi tvitovi i potezi prouzročile dodatno neslaganje jer su nakon toga Jordan, Mauritanija i Senegal također prekinuli svoje odnose s Katarom, a Bahrein je zabranio izražavanje simpatija za Katar na društvenim mrežama. Za to je u Ujedinjenim Arapskim Emiratima predviđena i novčana, ali i zatvorska kazna od 15 godina.
5. Popis terorista
Zemlje koje su prekinule diplomatske odnose s Katarom na svoje su popise terorističkih organizacija dodali 59 pojedinaca i 12 organizacija, a od te su zemlje zatražili i da prestane podržavati skupine poput Hamasa i Muslimanske braće. Katar poručuje da je taj popis neosnovan te da neće popustiti pritiscima, piše Al Jazeera.
