Četiri minute iza ponoći, posrnula mostarska kompanija Aluminij isključena je s napajanja električne energije i nastao je potpuni mrak čime je označen njezin kraj, a s ovakvim nekontroliranim gašenjem značajan dio pogona Elektrolize bit će zauvijek izgubljen za mogućnost eventualne obnove rada.
Kako se i najavljivalo, Elektroprijenos Bosne i Hercegovine i Nadzorni operater sustava (NOS), institucije nadležne za upravljanje i nadzor elektroenergetskom mrežom, isključili su pogone Aluminija s naponske mreže.
Ispred tvornice okupilo se više stotina radnika te građana Mostara i okolice koji su u nevjerici čekali prve minute iza ponoći. Bili su vidno razočarani, brojni sa suzama u očima.
Ispražnjeni pogoni
Ranije tijekom poslijepodneva direktor Dražen Pandža naložio je pokretanje procedura za gašenje proizvodnje. "Zadužuju se direktori i rukovoditelji da odmah rasporede radnike sukladno potrebama procedure gašenja, kako bi se pokušalo spriječiti nastajanje neotklonjive štete po zdravlje ljudi i imovinu Društva", stoji u odluci koju je popisao direktor Aluminija Dražen Pandža.
Ispražnjeni su pogoni u Ljevaonici i Anodama, dok to nije bilo moguće učiniti u pogonima Elektrolize. Zbog složenosti tehnološkog postupka gašenja elektrolitičnih ćelija u kojima se tali metal aluminija iz rude glinice trebala su dva mjeseca i 25 milijuna eura za gašenje. Radnici iz ove tvrtke upozorili su kako će se nakon dva i pol sata metal u ćelijama potpuno smrznuti i proizvodnju više nikada neće biti moguće pokrenuti.
Romeo Biokšić, predsjednik Nezavisnog sindikata zaposlenika "Aluminija", rekao je kako je žalosno da im se nakon višesatnih blokada nitko od hrvatskih ministara nije obratio.
Specijalci uklonili radnike s prometnice
"Poslali su na nas specijalce koji su nas uz upotrebu sile sklonili s prometnice. Ali ono što je sigurno, nećemo odustati i nećemo ići kućama. Razmišljamo o tome gdje ćemo nastaviti prosvjede u gradu. Hoće li to biti pred nekom hrvatskom institucijom, vidjet ćemo", rekao je Biokšić.
Radnici Aluminija u utorak su u dva navrata blokirali najvažniju prometnicu u BiH zbog čega su se stvorile goleme kolone vozila duge više kilometara. Blokadu je uklonila specijalna policija.
Za gašenje kompanije radnici optužuju Vladu Federacije BiH koja je većinski vlasnik, s 44 posto udjela, koliko imaju i mali dioničari radnici, dok je udjel Vlade RH 12 posto.
Propali pregovori sa Švicarcima
U ponedjeljak su propali razgovori između Vlade i predstavnika švicarskog Glencorea što je bio posljednji pokušaj za očuvanje kompanije. Švicarska kompanija tražila je nižu cijenu struje što je bio uvjet da Aluminij prestane gomilati gubitke koji su veći od 200 milijuna eura. Vlada FBiH je, međutim, odbila takvu mogućnost.
Aluminij je najveća kompanija u Hercegovini i zapošljavala je oko 900 radnika, kompanija je imala godišnji promet od 320 milijuna maraka, oko 20 posto kapaciteta Luke Ploče je bilo vezano uz ovu kompaniju. Ova je kompanija osnovana 1981. godine, a prekinula je proizvodnju ratne 1992. godine, da bi bila obnovljena uz pomoć hrvatske Vlade 1997. godine.
Grmoja prozvao Vladu
Saborski zastupnik Mosta Nikola Grmoja prozvao je u srijedu Vladu jer ne reagira na gašenje mostarskog Aluminiju u kojem je 900 radnika završilo na ulici.
"Devetsto radnika Aluminija završilo je na ulici zbog političkog kadroviranja koje je provodila jedna stranka, a nitko ne reagira, Vlada šuti iako ima 12 posto dionica i iako je 20 posto aktivnosti luke Ploče vezano uz Aluminij. Ne čujem kolegu Raguža ni kolegu Ljubića, nitko ne ustaje za te radnike u Mostaru", kazao je Grmoja tražeći stanku u Saboru koja mu nije odobrena.
Predsjednik Sabora Gordan Jandroković složio se da je pitanje Aluminija izuzetno važno ali i poručio Grmoji da je to mogao iskomunicirati na puno drugih načina, a ne zlouporabom instituta traženja stanke.
Bez veće rasprave zastupnici su podržali izmjene Zakona o sudovima za mladež koje se donose zbog usklađivanja nacionalnog zakonodavstva s pravnom stečevinom Europske unije i s nedavno izmijenjenim Zakonom o kaznenom postupku. Bez većeg interesa raspravljene su i izmjene Zakona o pravosudnoj suradnji u kaznenim stvarima s državama članicama Europske unije.
