Radman odgovorio Vučiću: 'Uplitanje u unutarnja pitanja druge države je protivno međunarodnom pravu'

Ni poruke mira iz svih govora na 25. obljetnici Oluje u Kninu, ni iskazani pijetet svim, pa i srpskim žrtvama, čak ni premijerovo spominjanje mjesta na kojima su počinjeni ratni zločini nad Srbima, ništa nije bilo dovoljno da Aleksandar Vučić ublaži tvrdu nacionalističku retoriku.

osvrt i na miloševića /

Vučić: 'Oluja je najveće etničko čišćenje na tlu Europe poslije Drugog svjetskog rata'

osvrt i na miloševića /

Vučić: 'Oluja je najveće etničko čišćenje na tlu Europe poslije Drugog svjetskog rata'

Za predsjednika Srbije, koji je u Glini tijekom rata okupirana hrvatska područja nazivao srpskim, Oluja je najveće etničko čišćenje u Europi poslije Drugog svjetskog rata, a odlazak SDSS-ova predstavnika u Knin čin koji mu ne pada na pamet podržati.

.Ako se netko nadao da će dva dana nakon obljetnice Oluje i nikad pomirljivijih govora, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić možda ipak omekšati stav o prisustvu predstavnika Srba u Kninu, nade su se rasplinule čim je krenuo odgovarati na pitanje: ''Mislim da je to bila suviše važna stvar i da su trebali pokušati donijeti odluku u dogovoru i sa Srbijom''.

Za obrazloženje Borisa Miloševića da svoj dolazak u Knin smatra zalogom za budućnost, kako bi se prekinula spirala mržnje, Vučić očito razumijevanja nema: ''To da nas uvlačite da kažemo da Oluja nije etničko čišćenje i da nije zločin, a ja to danas kažem, pitajte te koji su bili na proslavi da to isto kažu. Ja to neću reći, možete me smijeniti odavde koliko god puta, možete mi glavu skinuti milijun puta, ja to neću reći. Za mene je Oluja najveće etničko čišćenje poslije Drugog svjetskog rata na tlu Europe, a ako vi znate neko veće, recite mi koje je veće''.

Izjavu predsjednika Srbije komentirao je hrvatski šef diplomacije Gordan Grlić Radman: ''Nama je žao da je političko vodstvo još uvijek na crti poražene velikosrpske politike Slobodana Miloševića, a ovo uplitanje u unutarnja politička pitanja druge države je protivno temeljnim načelima međunarodnih odnosa i međunarodnog prava. Sva pitanja nacionalnih manjina pa i srpske manjine rješava se u Hrvatskoj''.

Vučić se ujedno obrušio i na, kako je rekao, linč koji se protiv njega vodi u hrvatskim medijima, rekavši kako je u zadnjih šest mjeseci protiv njega napisano 1014 tekstova: ''Pokažite mi ijedan hrvatski medij koji je pohvalio ili rekao jednu pristojnu riječ za ono što se zbivalo na Rači. Nema ga''.

Možda je Vučiću zasmetalo što se u izvještajima o komemoraciji isticala scenografija nalik na igrokaz - na mostu postavljene traktore, prikolice, automobile i statiste kao podsjetnik na izbjegličku kolonu. Pritom, u gotovo polusatnom govoru Vučić ni riječ nije rekao o srpskoj agresiji i okupaciji hrvatskog teritorija od '91. do '95. Ništa o tome nije rekao ni danas, ali je rekao da je u Hrvatskoj 10 puta više incidenata na nacionalnoj osnovi i da se Srbi u Hrvatskoj boje izjašnjavati Srbima. I pritom se prisjetio posjeta Hrvatskoj prije dvije godine: ''Bio je jedan dio posjeta u kojem se užasno osjećao, posjeta Vrginmostu, i posjetio sam jednu srpsku familiju. Bolje da ne govorim da su ljudi počeli govoriti normalno tek kad su se spustile rolete. To dovoljno govori o strahu i koliko se naš narod plaši''.

Tada, kao ni danas, predsjednik Srbije nije izrazio žaljenje za svoje ratnohuškačke istupe upravo na tom teritoriju za vrijeme srpske okupacije. Ispriku Aleksandra Vučića, kako se čini, možda više ne treba ni očekivati.