Optimisti su odmah procijenili da bi posao u Kataru uglavnom mogli dobiti gradevinari, koji bi gradili sportske i druge objekte za Svjetsko nogometno prvenstvo 2022. Upuceniji samo odmahuju rukom na takva ocekivanja.
''Radio sam u Kataru, poznajem dobro tamosnju situaciju i ne cini mi se da ce Hrvati bas tamo pohrliti i naci sebi primamljiv posao'', kaze dipl. ing. Marsel Friedl, direktor Sektora za inozemne projekte splitskoga Konstruktora za Slobodnu Dalmaciju.
Mozda je pretjerano reci da je i Katar osjetio krizu, ali investicijski vrhunac iz 2008. i 2009., uoci Azijskih igara, slavna je proslost.
Puno je Europljana, posebno Talijana i Spanjolaca, koji su kod kuce ostali bez posla. Rezultat je porazan – inzenjerska placa od 8000 dolara u cetiri godine doslovno je prepolovljena. Srednji menadzment iz EU-a jos je jeftiniji od Amerikanaca, kojima se najvise vjeruje.
Bitan CV i iskustvo
''Iskusni inzenjeri i tehnicari jedini mogu konkurirati za posao. Proizvodna radna snaga iz Hrvatske tamo apsolutno nema sto traziti. Cak ni manje iskusni inzenjeri, jer se itekako gleda CV i stvarno steceno iskustvo'', pojasnjava Marsel Friedl.
U paklenim uvjetima radi se sest dana u tjednu (osim petkom), i to 8 do 10 sati na dan. Na gradilistima je to najcesce od 7 do 18 sati, s pauzom za rucak. Ljeti se moze raditi jedino od 18 do 10 sati iduceg dana jer se temperatura nocu prepolovi. Zanimljivo, sluzbeno se najcesce objavljuje temperatura od 49 stupnjeva, cak i kad je stvarno desetak stupnjeva visa. Vjerojatno stoga jer se na 50 stupnjeva rad prekida.
Katar sve manje atraktivan
Rad u Kataru, zbog odnosa uvjeta i zarade, nije atraktivan ni lukrativnijim zanimanjima. Prije tri godine Katarci su na slican nacin pokusali naci djelatnike iz turizma, no odaziv je bio zanemariv, kao i kad je Qatar Airways raspisao natjecaj za stjuardese. Vrlo malo djevojaka iz Hrvatske je bilo spremno prihvatiti ponudene uvjete.
To je bilo zanimljivije Bugarima, Makedoncima, Bosancima i Srbijancima gdje je puno veca nezaposlenost, a place bitno nize od hrvatskih.
''Treba otici u Katar vidjeti i dozivjeti kako se radi i zivi da bi se shvatilo koliko mi zapravo dobro zivimo. Cak i oni kojima je ovdje doista lose'', porucuje Friedl.