Putinova invazija i rat u Ukrajini već su podigle cijene žitarica, kao što je pšenica, na svjetskom tržištu, a vlade europskih država već se muče kako bi stabilizirale tržišta.
Takav razvoj događaja nije čudan kada se uzme u obzir da su obje sukobljene države veliki proizvođači hrane i njihovo isključivanje iz lanaca opskrbe mora se osjetiti diljem svijeta, piše Politico. Procjenjuje se da će se Europa uspjeti oduprijeti "oluji" koja bukti na tržištu. Iako se njezini poljoprivrednici žale na veće troškove proizvodnje zbog skupljih umjetnih goriva i stočne hrane, malo je vjerojatno da će Europljane dočekati prazne police u supermarketima. Cijene će porasti, posebno nekih ključnih namirnica kao što je suncokretovo ulje, ali bogate zapadne ekonomije, imaju alate za ublažavanje udara.
Sasvim drugačija slika je u državama u razvoju, posebno onima na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi, koje su već pogođene sušom, koje bi se mogle suočiti s mnogo većim cijenama osnovnih namirnica kao što je kruh. A ako će ljudi biti glavni i neće moći prehraniti obitelji, realan je scenarij da će nakon toga doći i do političke nestabilnosti.
Politico je pobrojao pet najvažniji implikacija krize na svjetsko tržište hrane:
Rast cijena hrane
Ukrajina je ogroman izvoznik osnovnih namirnica kao što su pšenica, kukuruz i suncekrotovog ulja, a ruska invazija znači da je sva trgovina zaustavljena jer brodovi ne mogu napustiti crnomorske luke. To se već osjeti na tržištu jer su cijene žita i uljarica već dostigle rekordne razine jer trgovci strahuju koliko će cijela kriza trajati. "U najgorem scenariju, izvoza iz regije neće biti nekoliko godina", kazao je Oleg Nivievskyi iz Kijevske škole ekonomije.
Treba napomenuti kako je Ukrajina četvrti najveći vanjiski uvoznik hrane u državu EU, više od polovine uvoza kukuruza dolazi iz te države, petina meke pšenice, gotovo četvrtina svog uvoza jestivog ulja. To je samo zadnji od problema za proizvođače hrane u EU, koji su već pogođeni rastom cijena energenata i poteškočama koje je donijela pandemija. Uz rast cijena hrane, europski prerađivači imat će više ulazne troškove, dok će europski poljoprivrednici morati više platiti umjetna gnojiva kako bi održali svoj urod. Čak 30 posto umjetnih gnojiva u EU dolazi iz Rusije, a njihova cijena je porasla 142 posto u godinu dana. Situacija je pomalo ironična jer su se europski poljoprivrednici godinama žalili na jeftini uvoz iz Ukrajine i tražili njegovu bolju regulaciju.
Strah od masovne gladi
S druge strane, ogromne cijene žita izazivaju strah da će se milijuni najsiromašnijih u svijetu naći u situaciji da se neće moći prehraniti, odnosno, ostat će gladni. Trenutno su u najvećem riziku države koje ovise o uvozu iz Ukrajine i Rusije kao što su to Egipat, Tunis, Alžir, Maroko, Libanon i Turska. Čak 48 posto alžirskog uvoza pšenice dolazi iz Ukrajine. Te će se države morati okrenuti drugim izvoznicima što će, ponovno, podići cijene na svjetskom tržištu.
No, ne strahuju samo države koje direktno ovise o Ukrajini i Rusiji. Više cijene hrane u svijetu utjecat će na sve siromašne. Cijene žita porasle su za 50 posto u prva dva tjedna rata u Ukrajini, profesor sa Sveučilišta u Bonnu Matin Qaim te dodaje da trgovci pokušavaju zamijeniti žito, na primjer s rižom, pa tako sve te cijene idu gore. I humanitarne organizacije će se naći u problemima jer im prikupljeni novac neće biti dovoljan.
Kod nestašica hrane česte su političke pobune, a mnogi analitičari ističu da je veliku ulogu igralo i u Arapskom proleću prije desetak godina. Europski političari već navode i kako bi nestašica hrane ponovno mogla pokrenuti migrantske tokove prema Europi. Novi test dolazi nakon žetve ove godine. Ako će ukrajinski poljoprivrednici biti u bitkama, a ne na polju, ona će biti skromna.
Rast protekcionizma
Što rade političari kada se suoče sa situacijom da ne mogu prehraniti svoje stanovništvo? Zatvore granice, skladište hranu i zabrane izvoz. U ovoj situaciji povećava se i strah od političke akcije u gospodarstvu. Ministri država G7 prošlog tjedna su hitno poslali poruku da je važno ne uvoditi trgovinske prepreke u vrijeme turbulencija na tržištu.
No, neke države, kao što je susjedna nam Mađarska, već je uvela kontrole na izvoz žitarica, zbog čega ju je prozvala Europska komisija. Turska, Argentina i Srbija, uz Rusiju i Ukrajinu, također su uvele, ili najavljuju uvođenje, zabrane izvoza. "Ako veliki izvoznici to naprave, tada cijene u ostatku svijeta rastu mnogo brže, a to najviše šteti državama koje najviše ovise o uvozu", kaže Quaim. Američki dužnosnici smatraju da Kina strateški nagomilava hranu kako bi imala veću političku prednost nad državama uvoznicama u Africi.
Zeleni san u EU poljoprivredi ostaje samo san
Rat u UKrajini mogao bi ugroziti velike planove Europe u "ozelenjavanju" svoje poljoprivrede kako bi se smanji udar na klimatske promjene i okoliš. Manje kukuruza iz Ukrajine znači i manje stočne hrane u Europi ove godine, višu cijenu stočne hrane za europske poljoprivrednike koji su već sada u teškoj situaciji. Strah od nestašica hrane izazvao je pozive da se odgodi ili ponovno napišu planovi EU za poljoprivredni sektor. Takvim prijedlozima se još uvijek protiv europske zelene stranke.
Hoćemo li ostati bez suncokretovog ulja?
EU uvozi polovicu ukupne ukrajinske proizvodnje suncokretovog ulja, koje se koristi u cijeloj paleti svakodnevnih proizvoda. "To će, očito, dovesti do problema u snabdjevanju jer smo svi u Europi ovisni o ukrajinskom suncokretovom ulju. U ovom trenutku smo zaista zabrinuti za njegovu dostupnost", kazala je Nathalie Lecocq, glavna direktorica FEDIOL, krovne organizacije europskih prerađivača ulja koji snabdjevaju prehrambenu industriju.
"U situaciji smo u kojoj se cijela europska i svjetska prehrambena industrija bori za ostatk suncokretovog ulja", kazao je Rubén Moreno iz španjolske udruge proizvođača Produlce. U problemima bi se mogli naći i restorani i drugi objekti kojima treba suncokretovo ulje za pripremu hrane koju prodaju.
