Vladimir Putin ponovno je uspio potpuno uskomešati američku politiku jer svi imaju teoriju koji su planovi ruskog predsjednika s Ukrajinom, no nitko ne zna točno što će napraviti. A možda još ne zna niti Putin sam, piše u svojoj analizi CNN.
Dok prosječni, obični, mali Amerikanci strahuju od divljanja cijena, odnosno inflacije, i bore s problemima oko pandemije, mnogi američki vanjskopolitički dužnosnici ponovno su natjerani da u centar politike stave državu za koju su smatrali da je supersila u nepovratnom padu. Sada svi pričaju samo u Rusiji, kao i 2016. godine, kada je Putin stvorio "političku dvoranu zrcala" u SAD-u, zamaglivši stvarnost i istinu u svojoj izbornoj operaciji koja još uvijek "bere plodove" u sve dubljim podjelama u američkom društvu, piše CNN.
Puni krug Joea Bidena
Američki predsjednik Joe Biden je, po pitanju vanjske politike, napravio puni krug. U Washington je došao tijekom Hladnog rata da bi se sada, pola stoljeća kasnije, našao u borbi s ruskim liderom koji se nikad nije pomirio s padom Rusije kao supersile. Neki raspravu dvije sile oko Ukrajine vide samo kao iskazivanje volje. No, činjenica je da Putin jednu demokraciju, koja je nekad bila dijelom Sovjetskog Saveza drži kao taoca kako bi natjerao Bidena da pristane na povlačenje snaga NATO-a iz istočne Europe.
Njihov duel je oko toga može li narod izabrati svoje vođe i politički sustav i mogu li se velike nacije izvući od napada na manje, može li demokracija i međunarodno pravo pobijediti, i mogu li slobodno funkcionirati slobodne tržišne ekonomije ili mora postojati snažna država i oligarsi.
Što je sve Putin ukrajinskom krizom napravio SAD-u?
I opet, kao što je bilo i u 20. stoljeću, članovi američkog Kongresa idu na tajne sastanke s američkim obavještajcima koji pokušavaju otkriti planove Moskve. No, ovaj puta je Putin uspio raskoliti čak i Republikansku stranku koja je i na ovoj temi produbila svoju podjelu na tradicionalise i pristaše bivšeg američkog predsjednika Donalda Trumpu. Putin je natjerao Bijelu kuću da ponovno obrati pozornost na njega okruživši svojim trupama nezavisnu, zapadu okrenutu Ukrajinu, otvorio je diplomatski put za pokušaj razdvajanja saveznika u NATO-u, hvalili su ga u američkim konzervativnim medijima, a to je nešto nezamislivo za bilo kojeg sovjetskog lidera. Nervoza se jučer proširila i na State Departement koji je novinare optužio da sudjeluju u ruskoj propagandi. Putin dodaje još malo pritiska na SAD susretom s čovjekom na kojega se službeni Washingotn zaista i želi fokusirati - kineskim predsjednikom Xi Jinpingom.
CNN piše da ako je Putinov cilj gomilanja vojniku uz ukrajinsku granicu bio Zapad "zavezati u čvor", onda je u tome i uspio, bez obzira krene li zaista u invaziju ili ne. No, u SAD sada nitko ne može reći što će Rusija napraviti oko Ukrajine, kada će sve to krenti ili što SAD treba napraviti kao odgovor. A moguće je da je baš to bila poanta Putinove igre.
Nakon što su ranije iz Washingtona govorili da će se ruska invazija na Ukrajinu dogoditi ubrzo i da je neizbježna, sada više to ne spominju jer do invazije još nije došlo i to je mala Putinova pobjeda u psihološkom ratu koji može, ali i ne mora prethoditi invaziji. Putin je izazvao konfuziju u Washintonu, a to pokazuje i činjenica da američki zastupnici zajedno na sastancima slušaju objašnjenja o tajnim informacijama i nakon sastanaka imaju potpuno različita tumačenja što bi se moglo dogoditi u budućnosti. Tako je floridski sentor Marco Rubio nakon sastanka senatskog odbora rekao da će u bliskoj budućnosti Putin napraviti invaziju na Ukrajinu, a dvoje drugih sa tog sastanka su tvrdili da se to još ne može znati.
Vanjska politika američkog predsjednika Joea Bidena našla se pod snažnom kritikom nakon nespretno izvedenog povlačenja iz Afganistana, ali sada, barem u očima onih koji žele da se američki predsjednik ponaša kao lider Zapada, on se snažno postavio u ukrajinskoj krizi. Poručio je Putinu da je strateško partnerstvo NATO-a ostalo nepovrijeđeno te da će braniti članice iz istočne Europe. Ponudio je diplomatske pregovore Rusiji bez da je kompromitirao strateške principe Zapada. I nagovorio je neke neodlučne saveznike da pristanu na dosad neviđeni paket sankcija kako bi odvratio Putina od invazije na Ukrajinu.
SAD i Velika Britanija u propagandnom ratu s Rusijom
Jedna intrigantna epizoda ukrajinske krize je što su se SAD i Velika Britanija upustili u propagandni rat s Rusijom. U posljednjem korištenju deklasificiranih dokumenata, Washington je optužio Rusiju da priprema lažni video koji bi poslužio kao motiv za upad u Ukrajinu. Dužnosnici su kazali da bi Moskva mogla inscenirati napad na ljude koji govore ruski jezik na istoku Ukrajine kako bi opravdali prelazak vojnika preko granice. To je posebno zabrinjavajuće jer je slične argumente Rusija koristila i prije aneksije Krima 2014. godine.
Rusija je odbacila te optužbe. No, problem za zapadne sile u korištenju obavještajnih podataka je što oni mogu izazvati sumnju i propagandu jer zbog želje da se zaštite izvori teško je takve tvrdnje u javnosti poduprijeti dokazima. To je izazvalo buru na konferenciji za medije State Departmenta kada je glasnogovornik Ned Price kazao novinarima da jednostavno trebaju vjerovati Vladi usprkos dugoj povijesti slučajeva u kojima su dužnosnici lagali javnosti.
CNN zaključuje da ako Putin ne postigne ništa drugo, osim što je posvađao Amerikance međusobno, to bi moglo biti sasvim dovoljno u ovom natezanju oko Ukrajine.
Rusija planira inscenirati lažni ukrajinski napad?
Američki dužnosnici tvrde da Rusija planira inscenirati lažni ukrajinski napad koji bi poslužio kao povod za rusku invaziju. Isto smatraju i britanski dužnosnici. U lažiranje napada uključena su ljudska trupla, snimke razrušenih građevina, lažno ukrajinsko oružje, dronovi iz Turske i glumci koji bi oplakivali žrtve i stradanje.
Sve više zapadnih zemalja šalje vojnike ili vojnu opremu, a što na to sve kaže Rusija. Rusko ministarstvo vanjskih poslova zatražilo je da zemlje članice NATO-a ne šalju oružje u Ukrajinu, Kanada šalje vojnike na istok Europe, a Poljska je najavila isporuku oružja idući tjedan u Ukrajinu.
Jučer je poprilično zvonio telefon, najprije je francuski predsjednik zvao ruskog predsjednika, zatim ukrajinskog, a novost je da će u ponedjeljak doći u Moskvu, a potom u utorak u Kijev. U Moskvi će ga dočekati Vladimir Putin, ali tek kad se vrati iz Pekinga, sa otvorenja Zimskih Olimpijskih igara gdje je s kineskim predsjednikom poslao oštru poruku SAD-u.
I dok je Putin u Kini, ruski ministar obrane je u Bjelorusiji i provjerava kako napreduje sve za vojnu vježbu koja se treba održati od 10. do 20. veljače. Najavljeno je da to neće biti jedina vojna vježba, nego će ih ove godine biti čak 20.
Ekipa RTL-a došla je do same granice i s Rusijom i Bjelorusijom, u jedno malo mjesto koje je na tromeđi. Tamo na papiru piše da živi 200 ljudi, a u stvarnosti ih je tek 50. Bili su iznenađeni zašto smo mi došli i zašto svi mediji ovih dana dolaze kod njih jer kako kažu, oni mirno žive.
Tenzije su ovih dana i na relaciji Ukrajina - Bjelorusija i to zbog drona koji je prije desetak dana prešao na bjelorusku stranu. Bjelorusi kažu da su snimili ukrajinske vojnike kako ga šalju te da imaju fotografije drona na snijegu, a Ukrajinci kažu da je to sve provokacija i negiraju cijelu vijest.
