Sve više medijskih organizacija krenulo je izvještavati o dokumentima koji su procurili s Facebooka. Istraživač na toj društvenoj mreži je 2019. i 2020. godine stvorio fiktivne korisničke račune kako bi testirao kako sustavi preporuka te tvrtke sadrže dezinformacije i polariziraju sadržaj.
Ekstreman i konspirativan sadržaj
Jedna testirana korisnica, odnosno njen profil stvoren u ljeto 2019., bila je konzervativna majka Carol Smith iz Sjeverne Karoline koja je izrazila interes za politiku, roditeljstvo i kršćanstvo. U roku od dva dana Facebook je ženi već preporučio QAnon, platformu protiv lijevih elita. To se nastavilo čak i nakon što ta testna korisnica nije slijedila predložene skupine. U izvješću pod naslovom "Carolino putovanje u QAnon", istraživač je zaključio da je Facebook na kraju isporučio hrpu ekstremnih, konspirativnih i grafičkih sadržaja. Facebook je od tada zabranio QAnon grupe na svojoj platformi, piše Intelligencer.
Zaposlenici vjeruju da je Facebook mogao napraviti više
U studenome 2020. godine zaposlenik Facebooka upozorio je kolege da su se izborne dezinformacije proširile u komentarima te da su se najgore poruke nalazile na samome vrhu tih komentara.
Prema dokumentima koji su procurili, Facebook je ukinuo neke od zaštitnih mjera koje je postavio za suzbijanje dezinformacija prije i neposredno nakon izbora 2020. The New York Times pak kaže da je troje bivših zaposlenika izjavilo da je Facebook počeo ukidati neke od tih zaštitnih mjera u studenome. Također je raspustio tim od 300 ljudi pod nazivom "Građanski integritet" početkom prosinca baš kada je pokret Stop the Steal , iza kojeg su stajali sljedbenici Donalda Trumpa zaslužni za krvave nerede na Capitol Hillu, dobivao sve veći zamah, uključujući i na Facebooku.
Dokumenti pokazuju da se Facebook nije uspio posvetiti pokretu u cjelini i stoga nije učinio sve što je mogao da se suprotstavi širenju Stop the Steal na platformi. Facebook se tada borio za provedbu hitnih mjera 6. siječnja kada je pokret postao pobuna u američkom Capitolu.
"Ono što dokumenti ne nude je potpuna slika donošenja odluka unutar Facebooka. Neke interne studije sugerirale su da se tvrtka bori s kontrolom nad opsegom svoje mreže i brzinom širenja informacija, dok su druga izvješća dala naslutiti da je Facebook zabrinut zbog gubitka angažmana ili narušavanja reputacije. Ipak, ono što je bilo nepogrešivo je da su zaposlenici Facebooka vjerovali da je društvena mreža mogla učiniti više", piše New York Times.
Jedna od najozbiljnijih kritika
Najveća nacionalna korisnička baza Facebooka nalazi se u Indiji, gdje 340 milijuna ljudi koristi jednu od platformi te tvrtke. No, New York Times izvještava da dokumenti koji su procurili daju jasne dokaze o jednoj od najozbiljnijih kritika koju su aktivisti za ljudska prava i političari uputili na račun tvrtke koja se proteže po cijelom svijetu: ulazi u zemlju bez potpunog razumijevanja njezinog potencijalnog utjecaja na lokalnu kulturu i politike i ne uspijeva upotrijebiti resurse za djelovanje na probleme kad se oni pojave.
Prema dokumentima, Facebook se borio sa širenjem dezinformacija, govorom mržnje i slavljenjem nasilja. Napore tvrtke ometaju nedostatak resursa, nedostatak stručnosti u brojnim jezicima u zemlji te drugi problemi.
Kao jedan oštar primjer, istraživač na Facebooku, koji je 2019. proveo eksperiment u kojem je testirani korisnik u Indiji slijedio sve preporuke algoritama platforme, kasnije je u izvješću rekao da je, prativši news feed tog testnog korisnika, vidio više slika mrtvih ljudi u posljednja tri tjedna nego što je vidio ukupno u cijelom svom životu.
