Veći otok zadržao je ime Helgoland, a manji je prozvan Düne – pješčani nanos na njemačkom.
Kroz povijest su taj arhipelag cijenili kao odmaralište i luku. Helgoland se proslavio svojim slikovitim pejzažima, netaknutom prirodom, ali i kao zona bez poreza. Ipak, zadnjih je godina otočje počelo gubiti na privlačnosti, pa se smanjuje i broj posjetitelja i stanovnika.
Mnogi mogućnost razvoja otoka vide u ponovnom nasipanju potopljene zone koja je nekada spajala otoke. Hamburško tehnološko sveučilište i Institut Alfred Wegener za pomorska istraživanja osnovali su zajednički tim na inicijativu investitora Arnea Webera. Sto milijuna € vrijedan projekt predviđa nasipanje pijeskom plitke zone između otoka kako bi se otoci povezali i stvorila nova površina za gradnju od 300.000 kvadratnih metara, koja zapravo iznosi gotovo četvrtinu ukupne površine otoka.
Pokrenut i referendum na tu temu
Međutim, organizacije za zaštitu okoliša vrlo su kritične prema projektu. Upozorile su da bi novi nasip mogao značajno utjecati na život u podmorju, a da bi povećani turizam, kao posljedica izgradnje na novoj površini i povezanosti otoka, negativno utjecao na kolonije ugroženih sivih tuljana koji koriste plaže otočića Düne kao mjesto gdje odgajaju svoje mlade.
Oglasila se i Felicitas Weck iz lijeve stranke, koja se i sama jednom kandidirala za gradonačelnicu. Slaže se da Helgolandu treba poticaj za razvoj, ali smatra da ovo nije pravo rješenje.
Oprečna mišljenja podijelila su Helgoland i na nedavnom referendumu na tu temu, na koji se odazvalo čak 81.4 posto stanovništva otoka. Pokazalo se da većina stanovnika nije uvjerena u novi projekt i žele sačuvati staromodan karakter mjesta. Pedeset pet posto stanovništva glasalo je protiv projekta za spajanje otoka, a 45% bilo je za. Glasom stanovnika projekt je privremeno obustavljen, piše Pogledaj.to.
