Najmanja vojska na svijetu, vatikanska Švicarska garda u nedjelju prima 33 novaka što će sveukupan broj njezinih pripadnika povećati na 135.
Za ovu su prigodu pripadnici osobnih snaga sigurnosti pape Franje službenim odorama dodali i kacigu izraženu od visoko tehnološkog materijala, nastalu uz pomoć 3D printera.
U odnosu na stare metalne kacige, nove su puno lakše te su otporne na ultraljubičaste zrake. Svaka stoji 880 eura, što je oko 50 posto više nego što se izdvajalo za stare.
Švicarska garda ima više vrsta pokrivala za glavu, među kojima su, uz metalne kacige i kape široka oboda te podstavljene kožnate kape. U prošlosti su sve bile ukrašene perjem fazana.
Papa: 'Uvijek ste pripadnici Švicarske garde, bili na dužnosti ili ne'
Papa se u petak susreo s novacima te ih upozorio da su oni "uvijek pripadnici Švicarske garde, bez obzira na to jesu li na dužnosti ili nisu".
Izvorno, kada je 150 švicarskih plaćenih vitezova, prema odredbi pape Julija II. 22. siječnja 1506. stiglo u Rim, na sebi su imali odore koje su činile jakne, što su ih vitezovi nosili preko metalnoga štita te plašt koji im je pokrivao glavu i ramena da bi ih zaštitio od kiše i hladnoće. Želeći odorama dati osobni pečat, Papa im je naredio da nose plavo i žuto, boje predaka njegove obitelji. Njegov nasljednik, Lav X. učinio je isto, dodavši plavoj i žutoj crvenu boju te su od tada počeli nositi boje obitelji Medici.
Strogi uvjeti za kandidate
Za služenje u papinskoj Švicarskoj gardi svaki kandidat mora ispunjavati sljedeće uvjete: mora biti katolik i neoženjen, mora imati švicarsko državljanstvo te prethodno završiti vojnu školu u Švicarskoj. Kandidat mora biti star između 19 i 30 godina, visok najmanje 174 cm i mora imati najmanje srednjoškolsko obrazovanje. Ženama nije dopušteno služenje u gardi.
Nakon primanja u gardu, novaci polažu prisegu na vjernost Papi. Ona se svake godine održava 6. svibnja. Ceremonija prisege održava se u dvorištu San Damaso u Vatikanu, pri čemu vojni kapelan naglas čita tekst prisege na jeziku gardista, uglavnom na njemačkom, a ponekad na francuskom ili talijanskom.