Prema podacima UN-a, od početka rata u Ukrajini iz te je zemlje izbjeglo oko 2,3 milijuna ljudi, mahom žena i djece. Uz volontere, humanitarce, a ponegdje i vojsku drugih zemalja koje na svojim granicama očekuju izbjeglički val, pojavljuju se i prevaranti koji navodno nude pomoć, ali su im druge, kriminalne nakane na pameti.
Novinari Slobodne Dalmacije su razotkrili jednu osobu sumnjivih namjera putem Facebook grupe koja okuplja Hrvate spremne pomoći ukrajinskim izbjeglicama. Osim što je pod lažnim imenom, predstavljajući se članom humanitarne organizacije koja ne postoji, govorila o velikom humanitarnom konvoju koji uskoro kreće k Ukrajini, novinari su o dotičnoj osobi doznali i da ima bogatu kriminalnu prošlost.
Na samoj granici vidjeli su "volontere", koji tvrde da dolaze iz raznih europskih zemalja i nude prijevoz na odredišta, ali djeluju jako zbunjeno i dezorijentirano te ne daju potpuno suvisle odgovore. Stoga ne čudi da je jedno od mnogih tijela UN-a tijekom ovog tjedna upozorilo da može doći do nasilja i seksualnog zlostavljanja izbjeglica. O tome su progovorile i iz Centra za žene žrtve rata - Rosa, koji već 20 godina pruža podršku žrtvama trgovine ljudima, ali i seksualnog zlostavljanja u ratu.
"U situacijama ratnih zbivanja i izbjeglištva povećava se opasnost od trgovanja ljudima, posebno žena i djevojčica u svrhu seksualnog iskorištavanja. Specifično za situaciju u Ukrajini jest da su izbjeglice u najvećoj mjeri žene i djeca. Prema trenutačnim podacima radi se oko 90 posto žena i djece, koji su osobito ugrožena skupina kad je riječ o trgovanju ljudima. Posredstvom mreža ženskih organizacija širom Europe, posebno Mađarske i Poljske, pristižu informacije kako na ruti izbjeglica kruže trgovci ljudima i svodnici te da u Njemačkoj, u kojoj je prostitucija legalizirana, u bordelima već očekuju žene iz Ukrajine. Te smo informacije prenijele nadležnim tijelima u MUP-u", govori Nela Pamuković iz Centra za žene žrtve rata.
Upozorenja na svodnike i prevarante
Europska je unija objavila i službenu izjavu o izbjegličkoj krizi i trgovanju ljudima. Ondje se navodi kako su žrtve najčešće žene i djeca te se ističe da trgovanje ljudima uglavnom počinje tako da žrtvama pristupaju nepoznate osobe s nerealnim obećanjima, posebice o besplatnom transportu mimo službene organizacije, smještaju ili zaposlenju bez radnih dozvola i druge dokumentacije, a sve završava prijetnjama žrtvama ili njihovim bližnjima, ako ne prihvate ponudu. Mađarske volonterke su stoga pripremile trojezični letak na kojem upozoravaju izbjeglice iz Ukrajine što bi ih moglo dočekati na granici.
"Upozorenje! Na ukrajinsko-mađarskoj granici ima ljudi koji posuđuju novac, nude posao i pomažu. To su prevaranti koji žene odvode u prostituciju i strpaju ih u dužničku jamu. Žene ne bi trebale prihvaćati nikakve ponude naizgled bogatih muškaraca. Ovo je jako opasno! Pozivajte se samo na službene izvore! One žene koje žele ostati i raditi u Mađarskoj također bi se trebale obratiti samo službenim izvorima. Ispod je poveznica na službenu stranicu", piše na letcima.
Iz EU još upozoravaju da su svrhe trgovanja ljudima seksualno i radno zlostavljanje. Prvo se uglavnom tiče prisiljavanja na rad u bordelima, striptiz-klubovima ili sličnim mjestima, dok se drugo tiče služenja u kućama, najčešće za malu ili nikakvu naknadu iz uz mogućnost seksualnog ili fizičkog zlostavljanja. Tu je još i trgovina ljudskim organima, ali i prisiljavanje na činjenje kriminalnih radnji poput dilanja droge, džeparenja ili pljački.
Angažirane pravobraniteljice i policija
U Hrvatskoj je, pak, izdano upozorenje da se u slučaju pokušaja vrbovanja, žrtve jave policiji na broj 192, na SOS liniju 0800 7799 ili na broj telefona 01/455 1142. Preporuča im se i da se za pomoć obraćaju isključivo službenim osobama, policajcima ili pripadnicima Civilne zaštite i Crvenog križa.
Članice Centra su se ovih dana povezale i s tri pravobraniteljice, ali i nadležnim službama kako bi spriječile neželjene scenarije na granicama i dodatnu patnju žrtvi. "U policiji odsjek za otkrivanje varalica i kriminala na digitalnim platformama trenutačno također radi punom parom", ustvrdila je Pamuković.
Dodala je da su pomogli udrugama iz Litve, kojima je Crveni križ najavio dolazak skupine silovanih žena iz Ukrajine, jer one nisu imale iskustva u komunikaciji i skrbi za žrtve takvih oblika nasilja. Ističe da bi svi uključeni u proces pomaganja žrtvama, trebali biti informirani i educirani o ovim oblicima nasilja, napose ako su se dogodili tijekom ratnih zbivanja.
"Tu su važna iskustva i znanja ženskih organizacija koje pružaju savjetovanje i skloništa ženama, pa stoga trebaju imati mogućnost pružiti edukaciju i podršku u mjeri koliko one to mogu. One su kontinuirano prisutne u svojim sredinama i uvijek se nalaze u prvim redovima pomoći. Iskustva u prijašnjoj izbjegličkoj krizi pokazala su da nije bilo pristupa radu organizacijama civilnog društva te da je solidarnost bila čak kriminalizirana. Izgleda da se takva situacija sada neće ponoviti, ali važno je upozoriti", poručuju iz Centra za žene žrtve rata.
Najnovije informacije o ratu u Ukrajini čitajte OVDJE.
