"Jedno jutro sam izašao iz kuće, ušao u šupu koja je maltene u ruševnom stanju i zatekao dječaka kako spava. Pitao sam ga tko je, odakle tu, što hoće? Kada mi je sve objasnio, rekao sam mu da uđe u kuću, da se okupa, dao sam mu jednu sobu da ima za sebe i od tada on i ja drugujemo", kroz suze počinje potresnu priču Sakib Ramić iz Kozarske Dubice.
Trinaestogodišnjeg dječaka su roditelji prije nešto više od dvije godine, poslije razvoda i pronalaska novih partnera, napustili. Od tada se za život snalazi na sve moguće načine, kojima dijete njegovih godina nije doraslo.
Zastrašujuća priča
Od mještana koji su upoznati sa slučajem dječaka Nezavisne su doznale zastrašujuću priču da je prije nekoliko godina spas od zime i hladnoće potražio u kućici za pse, gdje je proveo noć i gdje su ga ujutru i pronašli. Uprkos tome što ima oba živa roditelja, tetku i stariju sestru koja je samostalna, niko ga nije htio prihvatiti te je dječak, sve dok ga sudbina nije spojila sa Ramićem, bio prepušten ulici.
"Nitko ga nije htio, evo baš prije nekoliko dana mu je majka dolazila pa nedugo poslije toga i sestra, izvinjavaju se. Ne treba to meni, mogli su mu pomoći do sada, treba da ih je sramota! Kod mene je već više od godinu dana, sada je našao neku curicu pa ode do grada da se malo druže i šetaju", kazao je Ramić.
Dječak nije išao ni u školu, a tek nedavno je uz njegovu pomoć naučio i da se potpiše.
Potrebna im pomoć
"Ja ga volim kao da mi je najrođeniji, nemam nikoga od obitelji i spreman sam mu ostaviti sve što imam kada umrem. Ipak, kada sam mu rekao da ćete doći, prepao se da ćete ga odvesti i otišao napolje. Brinem se o njemu koliko mogu, što ja imam, to je i njegovo i sve podijelimo napola. Sada sam mu kupio tenisice, kada sam nešto malo novca skuckao. Trudim se da ga savjetujem, da mu pomognem u svemu koliko mogu. Obojica želimo da ostanemo zajedno, volimo se i pazimo jedan na drugog, ali nam treba pomoć", pojašnjava Ramić za Nezavisne.
Inače Ramić ima teških zdravstevinih problema. Život mu ne bi bio moguć bez svakodnevnog uzimanja lijekova i aparata pomoću kojeg koristi čist kisik i koji mu pomaže pri disanju, a kretati se može tek malo, uz štake. Žive od 160 maraka socijalne pomoći. Veliki pomoć im daju susjedi.
Čeka se odgovor Centra za socijalni rad
Branko Arnaut
, direktor Centra za socijalni rad u Kozarskoj Dubici, je poručio da su i on i socijalna radnica koja je zadužena za malog dječaka čitav dan zauzeti slučajem koji nikako nije mogao biti odgođen te da će sve informacije imati u tijeku narednih nekoliko dana.
