Veći dio tih prosvjeda zasad je prošao mirno, no odnedavno se o toj tinjajućoj opasnosti počelo pričati čak i u Europskom parlamentu. Na to se osvrnula i Ulrike Lunacek, potpredsjednica te institucije.
Pojedini problemi država rezultat su nerazvijenih demokracija
"Ono što je ovaj put zanimljivo je da to ludilo ne dolazi zbog sukoba između država ili nacija kao što je nekad bilo u bivšoj Jugoslaviji, nego je proizvod političkih nesuglasica unutar tih novonastalih država", rekao jedirektor tjednika Ekspres Branko Miljuš, javlja B92.
Nadalje, tvrdi da niti jedna od bivših članica nije uspjela dovoljno ojačati svoju demokraciju, a problem vidi i u činjenici što ne postoje dovoljno jake institucije koje bi mogle ponuditi rješenja za tekuće probleme.
Drugi stručnjak pak tvrdi da takav rasplet nikome ne bi odgovarao, a najmanje Njemačkoj koja nikad ne bi dopustila eskalaciju sukoba. "Svakako da nema nijednog događaja koji se događa u jednoj državi, a da se ne odrazi na ostatak Zapadnog Balkana. Svakako da bi eskalacija te krize bila problematična. Međutim, ja ne vjerujem u mogućnost nekih većih izazova po pitanju regionalne sigurnosti. Mislim da će i ovi problemi koji sada postoje biti sanirani kroz politički dijalog, i u BiH, i u Crnoj Gori i u Makedoniji i na Kosovu“, rekao je Dragan Đukanović iz Centra za vanjsku politiku.
Zapadnom Balkanu prijeti opasnost od diktature
Osim toga, mnogi glavni problem za nezadovoljstvo koje se širi našom regijom vide u lošoj ekonomskoj situaciji. "Ja se bojim jednog drugog scenarija. Balkanske zemlje su zemlje koje još uvijek nemaju dovoljno jake demokracije. U zemljama koje još nisu završile proces demokratske tranzicije u potpunosti, kao takve su prostor gdje je demokracija još uvijek neizvjesna. Ja se zaista bojim da u ovakvoj situaciji velike ekonomske krize se ne dogodi situacija da se pojave neke snažne autoritarne struje koje bi ovaj prostor mogle odvesti u neke forme autoritarnosti, diktature ili slično“, kaže analitičar Vlade Simović.
