'Svijet je ovih dana opterećen problemima. Kreatori politika se čine zbunjenima i izgubljenima. Ali nijedan problem nije hitniji od problema militarizacije politike i nove utrke u naoružanju. Zaustavljanje i neutraliziranje ove pogubne utrke nam mora biti glavni prioritet. Aktualna situacija je preopasna', piše Gorbačov.
Nastavlja s usporedbom socijalnih politika za koje se u državama jedva nalaze sredstva, s vojnim budžetima koji rastu te se za uvijek nađe novac za sofisticirana oružja čija je razornost jednaka onoj oružja za masovno uništenje. Ruska i američka vojska koje su nekada bile na sigurnoj udaljenosti sada su bliže nego ikada.
Moglo je biti drukčije
No, Gorbačov tvrdi kako je sve moglo biti drukčije. 'U drugoj polovici 80-ih smo zajedno sa SAD-om pokrenuli proces smanjivanja nuklearnog arsenala u neutralizacije nuklearne prijetnje. Do sada smo uništili 80 posto nuklearnih arsenala akumuliranih tijekom Hladnog rata. Nitko nije ugrozio svoju sigurnost, a smanjena je opasnost od nuklearnog rata koji je mogao započeti kao posljednica neke tehničke pogreške', piše Gorbačov i dodaje kako je sve to bilo moguće jer su vođe svjetskih sila shvatile da je nuklearni rat neprihvatljiv.
Prisjetio se i jednog sastanka Politbiroa gdje se raspravljalo o obrambenoj politici. U prijedlogu koji im se našao na stolu pisalo je 'odgovoriti na napad svim raspoloživim sredstvima'. Članovi Politbiroa tome su se usprotivili i složili se kako se nuklearno oružje smije koristiti samo za jednu svrhu - prevenciju rata, te da konačni cilj mora biti stvaranje svijeta bez nuklearnog oružja.
U nuklearnom ratu nema pobjednika
'U studenome 1985. godine , na prvom samitu u Ženevi čelnici SAD-a i Sovjetskog Saveza su se složili: u nuklearnom ratu nema pobjednika i nuklearni rat se nikad ne smije voditi. Naše dvije nacije neće tražiti vojnu superiornost. Ova izjava je u svijet dočekana s velikim olakšanjem', piše Gorbačov.
Situacija je, kaže, danas opet ozbiljna, iz nje se moramo izbaviti i nastaviti politički dijalog koji će dovesti do zajedničkih odluka. Iako postoji mišljenje da bi te zajedničke odluke trebale za prioritet imati borbu protiv terorizma, Gorbačov smatra kako, iako se radi o vrlo važnom zadatku, fokus ipak treba biti negdje drugdje. 'Fokus opet mora biti na prevenciji rata i smanjenju arsenala. Cilj mora biti složiti se oko, ne samo smanjenja nuklearnog arsenala, već i oko strategija balističke obrane', smatra Gorbačov.
Rat ne može riješiti nijedan globalni problem
Svoj stav Gorbačov je vrlo jasno istaknuo u jednoj rečenici - u suvremenom svijetu ratovi bi trebali biti stavljeni izvan zakona jer nijedan globalni problem se ne može riješiti ratom - ni siromaštvo, ni problem okoliša, migracija, rasta populacije ili manjka resursa.
Stoga poziva Vijeće sigurnosti UN-a da preuzme odgovornost za globalni mir i sigurnost i da poduzme prvi korak,. Konkretno, od njih traži da države članice na najvišoj razini potpišu rezoluciju prema kojoj će nuklearni rat biti u potpunosti neprihvatljiv. Inicijativa za takvu rezoluciju bi, smatra, trebala doći od Donalda Trumpa i Vladimira Putina.
