Pravilnik upotrebi kolačića
Portal Net.hr unaprijedio je politiku privatnosti i korištenja takozvanih cookiesa, u skladu s novom europskom regulativom. Cookiese koristimo kako bismo mogli pružati našu online uslugu, analizirati korištenje sadržaja, nuditi oglašivačka rješenja, kao i za ostale funkcionalnosti koje ne bismo mogli pružati bez cookiesa. Daljnjim korištenjem ovog portala pristajete na korištenje cookiesa. Ovdje možete saznati više o zaštiti privatnosti i postavkama cookiesa

EKOLOŠKO GOSPODARENJE ŠUMAMA

POSLJEDICE RATA: Europski parlament odobrio iznimku Hrvatskoj za izračun referentne razine šuma

Europski je parlament donio pravni okvir za nastavak provedbe postojeće energetsko klimatske politike EU-a, temeljene na obvezama preuzetima protokolom iz Kyota, a koji se odnosi na gospodarenje šumama.

Europski parlament je u utorak na plenarnoj sjednici u Strasbourgu usvojio Uredbu o uključivanju emisija i uklanjanja stakleničkih plinova iz korištenja zemljišta, prenamjene zemljišta i šumarstva u okvir za klimatsku i energetsku politiku do 2030. godine, a za Hrvatsku je značajno da se za izračun njene referentne razine za šume može u obzir uzeti okupacija dijela teritorija devedesetih godina, priopćio je ured zastupnice Marijane Petir.

Uvažavanje hrvatske situacije

Za Hrvatsku je posebno značajno to da se prvi put u jednom od europskih propisa izrijekom daje mogućnost izuzeća Hrvatskoj da svoju referentnu razinu za šume izračuna uzimajući u obzir okupaciju dijela njezina teritorija u razdoblju od 1991. i 1998. godine te učinke rata i njegovih posljedica na praksu gospodarenja šumama na njezinu teritoriju.

To izuzeće ne bi bilo moguće bez čvrstog stajališta Europskog parlamenta koji je ugradio amandmane hrvatske zastupnice Marijane Petir u stajalište Odbora za zaštitu okoliša, javno zdravlje i sigurnost hrane, napominje se u priopćenju, ističe ured zastupnice u priopćenju.

Norbert Lins, izvjestitelj iz reda Europske pučke stranke ustvrdio je kako je Europski parlament ispunio Pariški sporazum životom i ojačao pozitivan klimatski doprinos šuma i zemljišta. „Ovime smo izgradili još jedan stup naše klimatske politike, odnosno LULUCF (korištenje zemljišta, prenamjena zemljišta i šumarstvo), s konkretnim uvjetima: postigli smo ravnotežu između fleksibilnosti i obračunskih pravila za države članice u kojima smo uzeli u obzir posebitosti država, poput iznimke za Hrvatsku. Našom predanošću, upravljanje šumama će i dalje biti aktivno i održivo u budućnosti, jer je to jedini način da ono ima pozitivan utjecaj na ekologiju i gospodarstvo“, kazao je Norbert Lins, navodi se u priopćenju.

Ova Uredba Europskog parlamenta i Vijeća uspostavlja pravni okvir za nastavak provedbe postojeće energetsko klimatske politike EU-a, određene većim dijelom obvezama preuzetima protokolom iz Kyota, i u razdoblju nakon 2021. godine. Djelovanjem vlasnika šuma i poljoprivrednika u pogledu skladištenja ugljika u šumama i tlu doprinosi se ispunjavanju obveza EU-a u području klimatskih promjena i osigurava se provedba preuzetih obveza Pariškog sporazuma. Doprinos šuma ublažavanju recentnih klimatskih promjena sve se više počinje vrednovati.

Smanjeni intenzitet gospodarenja šumama zobg rata

U Hrvatskoj je gospodarenje šumama tijekom Domovinskog rata bilo smanjenog intenziteta, pa se tako i etat (predviđena dopuštena sječa) za razdoblje 1991.-2000. realizirao znatno manje od planiranog i iznosio je oko 60 posto današnjih količina.

“Uslijed navedenih okolnosti, a bez dobivene iznimke, postojeće stanje bi izuzetno nepovoljno utjecalo na izračun referentne razine gospodarenja šumama u Hrvatskoj. Upravo zbog toga zahvaljujem kolegi Linsu koji je prihvatio predočene argumente i podržao ovaj moj prijedlog”, rekla je hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir u raspravi na plenarnoj sjednici.

Ona je pojasnila da bi bez ovog izuzeća drvno-prerađivačku sektor u Hrvatskoj bio na velikom gubitku jer ne bi mogao koristiti 40 posto etata. Također, emisije stakleničkih plinova koje hrvatske šume apsorbiraju ne bi se računale kao doprinos Hrvatske ublažavanju klimatskim promjenama te Hrvatska ne bi mogla zadovoljiti pravilo o neutralnoj ili pozitivnoj bilanci što bi imalo daljnje financijske i gospodarske posljedice.

Zastupnica Petir u raspravi je još jednom ukazala na problem onečišćenja šumskih površina minama. Hrvatska je dosad uložila preko 680 milijuna eura za razminiranje minski sumnjivih područja te posao razminiranja preostalih 425 četvornih kilometara neće biti gotov kako je bilo planirano jer nedostaje gotovo 600 milijuna EUR-a. Preko 90 posto te preostale minirane površine upravo čine šume.

“Zahvaljujem Europskoj uniji koja je do sada u razminiranje usmjerila preko 100 milijuna EUR-a te tako pomogla Hrvatskoj, ali i Bosni i Hercegovini s 46 milijuna EUR-a u rješavanju ovog teškog problema. Napominjem da nam je pomoć i dalje potrebna jer je u Hrvatskoj još uvijek 38 000 ha šuma pod minama, a u BiH 120 000 ha”, zaključila je Petir, navodi se u priopćenju.

Imaš komentar?

Povratak na Net.hr