Na kraju službenog posjeta BiH tijekom kojega je o projektima prometnog povezivanja razgovarala s predsjedateljem Vijeća ministara Denisom Zvizdićem i ministrom prometa i komunikacija Ismirom Juskom europska povjerenica za promet Violeta Bulc je odgovarajući na pitanje novinara kazala kako Pelješki most predstavlja jedno od pitanja koje je pokrenuto tijekom razgovora s bosanskohercegovačkim dužnosnicima no nije jedino oko kojega postoje prijepori između dvije države.

Spomenula je Jadransko-jonski koridor aludirajući time na različita mišljenja o tome preko čijeg bi teritorija autocesta na tom pravcu trebala ići u odnosu na dubrovačko zaleđe.

Nesuglasice ne postoje samo u vezi Pelješkog mosta

Bulc je najavila kako će Europska komisija stoga pozvati ministre iz Hrvatske i BiH u Bruxelles kako bi se uz posredovanje EU riješila otvorena pitanja između dviju zemalja s ciljem operacionaliziranja pokrenutih projekata. "Različita su mišljenja (o Pelješkom mostu) no želim kazati da je Europska komisija odlučila o sufinanciranju tog projekta temljem dokumentacije koje je dostavila Hrvatska... Sredstva koja su osigurana dolaze iz regionalnih fondova u dijelu predviđenom za Hrvatsku", kazala je Bulc.

Europska komisija je u siječnju poručila kako nema nikakvih otvorenih pravnih pitanja za realizaciju Pelješkoga mosta nakon što je u lipnju 2017. donijela odluku o dodjeli 357 milijuna eura iz sredstava kohezijske politike za njegovu gradnju sufinancirajući 85 posto projekta. Poruka Bulc vlastima u BiH da ako se već ne slažu a argumentima i informacijama koje su dostupne Europskoj komisiji svoje argumente mogu proslijediti Euripskoj komisji. "Pozivam BiH da te komentare proslijedi u Bruxelles", kazala je Bulc, europska povjerenica iz Slovenije.

Početak gradnje Pelješkog mosta hrvatski ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković najavio je za sredinu srpnja no taj je projekt i dalje predmetom spora između Hrvatske i bošnjačkih političara u BiH zbog koji tvrde kako će taj objekt trajno ograničiti prilaz Neumskom zaljevu odnosno pristup BiH otvorenome moru. Neki među njima, uključujući bošnjačkog člana predsjedništva BiH Bakira Izetbegovića, uporno istrajavaju na zahtjevu da se prije gradnje definira morska granica između dvije države najavljujući poduzimanje daljih pravnih koraka uključujući podnošenje tužbe protiv Hrvatske pred međunarodnim sudovima.