Nasilje je trajalo oko pola sata, pri čemu su deseci mladih bacali kamenje, crvenu boju i plastične boce na zgrade u blizini parlamenta.
"Skupina od 50-ak mladih ljudi pokušala se na silu probiti u zgradu sveučilišta, pa je policija ispalila suzavac kako bi ih zaustavila", prenio je Reuters riječi jednog policijskog dužnosnika koji je želio ostati imenovan.
Policija je priopćila kako su razbijeni prozori na Poreznom uredu ministarstva financija, koji EU krivi za iskrivljavanje podataka zbog kojeg je financijska kriza postala još gora. Uništeno je i nekoliko izloga trgovina, a privedene su najmanje dvije osobe.
Prosvjedi su inače su protekli mirno, kao i 24-satni opći štrajk zbog kojeg je prekinut sav zračni, a snažno poremećen sav drugi promet u Grčkoj. Štrajk i prosvjedi organizirani su u znak neslaganja grčkih radnika s najavljenim oštrim mjerama štednje, kojima vlada želi smanjiti golemi dug države i ublažiti posljedice gospodarske krize koja je negativno utjecala čak i na stabilnost eura.
"Ne želimo se žrtvovati, neka za krizu plate bogati", uzvikivali su prosvjednici, hodajući ulicama Atene prema parlamentu i noseći transparente s natpisima "Oporezujte bogate", "Štrajk protiv mešetara" i "Ljudi i njihove potrebe su iznad tržišta i zarade".
"Zahtijevamo od vlade da ne popusti pred zahtjevima tržišta, već da na prvo mjesto stavi potrebe naroda i usvoji kombinaciju gospodarskih i socijalnih mjera koje neće voditi u recesiju, već u otvaranje novih radnih mjesta", rekao je rekao je čelnik sindikata GSEE iz privatnog sektora Janis Panagopulos.
Osim što je prekinuo promet, opći je štrajk državnog sektora u Grčkoj zatvorio škole, državne institucije i sudove, muzeje i arheološka nalazišta, dok banke, bolnice i poduzeća iz javnog sektora rade usporeno.
Štrajku su se pridružili i novinari, pa ni televizija ni radio ne emitiraju program, a u četvrtak ne bi trebale izaći ni novine.
Odluku o općem štrajku donijeli su sindikati nakon što je vlada objavila planove o uvođenju drastičnih mjera štednje u cilju značajnijeg smanjenja duga države, koje predviđaju zamrzavanje plaća na sadašnjoj razini, a negdje i njihovo 10-postotno smanjenje te pomicanje najniže dobne granice za odlazak u mirovinu na 63,5 godina.
Prethodni članak:
arti-201002240615006
