Nakon pokolja koji je počinio 13-godišnjak u beogradskoj Osnovnoj školi 'Vladislava Ribnikara' ubivši desetero ljudi - devetero učenica i učenika te domara - u Srbiji je zaredao niz manjih i većih incidenata u kojima su, u školi ili izvan nje, sudjelovali vršnjaci maloljetnog ubojice, bilo da su potezali noževe, prijetili lažnim pištoljima ili sastavljali "liste za odstrjel" na društvenim mrežama. Posljednji u nizu bio je napad 13-godišnjaka nožem i sjekirom na 17-godišnjaka i njegovu majku, za čije živote se bore liječnici, piše Blic.
Ono što se 3. svibnja dogodilo u školi na beogradskom Vračaru u tom smislu bio je svojevrsni okidač za osobe problematičnog ponašanja ili problematične osobnosti te koje su u problematičnoj situaciji - smatra psiholog Leo Ivanišević.
'Oni vide da neke stvari nisu strogo zabranjene'
''U ranijim analizama, temeljenima na ratnim situacijama, kada se govorilo o tome što je potrebno da bi ljudi bili okrutni jedni prema drugima, Hannah Arendt je navela tri stvari. Prva je dehumanizacija, odnosno lišavanje neprijatelja ljudskih osobina. Druga stvar je rutinizacija, gdje sa svakom ponovljenom okrutnošću, okrutnost postaje sve "normalnija", a na trećem mjestu je difuzija odgovornosti, odnosno obrana od osobne odgovornosti, što se u ratovima vidi kroz primjer 'izvršenja naređenja'', kazao je psiholog Ivanišević za Blic.
''To znači da djeca vide kako određena ponašanja više nisu baš toliko strogo zabranjena, dobivaju informaciju da ne mogu kazneno odgovarati, ujedno se poistovjećuju s počiniteljem, prepoznaju svoje probleme u njegovima i upravo u tome možemo slučaj 13-godišnjeg ubojice promatrati kao okidač slučajeva koji su uslijedili'', dodao je Ivanišević.
'Važno je da mediji paze što objavljuju'
Podsjetio je na možda i najčuveniji primjer - pokolj koji su dvojica maloljetnika počinili u srednjoj školi u američkom Columbineu 1999. godine.
''Nakon tog događaja mediji su toliko detaljno prenosili svako saznanje, objavljivani su snimci dvojice počinitelja, čitani su detalji iz njihovih dnevnika. Ubrzo je došlo do toga da su nastali čitavi pokreti ljudi koji su se poistovjećivali s njima i čak ih idealizirali zato što im je bio dostupan vrlo bogat sadržaj na tu temu, koji su tumačili na razne načine. Zato je važno da mediji paze koje detalje objavljuju'', napominje psiholog Ivanišević.
On smatra da se može uvidjeti veza između slučajeva maloljetničkih zločina, ali da bi uvijek najprije trebalo sagledati prirodu nekog postupka. Osnovna razlika je u tome je li što učinjeno proračunato ili impulzivno.
''Vidimo da je 13-godišnjak iz Beograda sve planirao, smislio i realizirao. Svi ovi slučajevi koji su se dogodili nakon toga nisu bili planirani i više su impulzivne reakcije. Neke od društvenih normi su dovedene u pitanje i djeca ne znaju dokle mogu ići, naročito kada je riječ o objavama na društvenim mrežama'', tvrdi Ivanišević.
'Problematično je što se o masakru previše zna'
I psihijatar i psihoterapeut Milan Milić kazao je za Blic da se veza između zločina u beogradskoj školi i onih koji su se dogodili poslije stručno naziva “neosviještenom dozvolom” što zapravo znači: “Kad može on, mogu i ja”.
Školska psihologinja Dragana Ćupurdija smatra da je problematično i to što javnost o masakru u beogradskoj školi ''previše zna''.
''To što je učinio 13-godišnjak stalno se spominje, analizira, iznose se detalji iz njegova života, okruženja. Za one koji su sugestibilni i labilni to svakako nije dobro. S druge strane, imamo situaciju u školama gdje nikome nije najjasnije kako da se postavi i koja je njegova uloga u sustavu. Sve dok se stalno priča i spominje taj događaj, neka djeca će ga smatrati popularnim i željet će oponašati takav model ponašanja. Imamo slučaj da je 13-godišnja djevojčica ubola nožem svoju vršnjakinju. Možda bi u istoj situaciji prije ovih događaja smatrala da je treba počupati za kosu ili se potući s njom, a sada poteže nož. Ne možemo znati koliko sve to ima utjecaja, a stalnim analizama kao da to produbljujemo'', smatra ona.
'Bit će mu suđeno po starim zakonima'
Pravnica Kristina Čamagić ističe, pak, da je pokrenuta inicijativa kako bi se, kada su u pitanju mlađi maloljetnici, starosna granica za mogućnost kažnjavanja u Srbiji pomakla s 14 na navršenih 12 godina. Međutim, 13-godišnji ubojica s Vračara time neće biti retroaktivno kažnjen.
''Bit će mu suđeno po starim zakonima. Točnije, neće mu biti suđeno čak i ako se u dogledno vrijeme starosna granica spusti. Naš zakon važi za jedan od oštrijih u Europi, pa je teško moguće da dođe do povećanja kazne za određena djela. Ipak, postoji još nešto što se može učiniti, a to je razmotriti uvođenje vještačenja zrelosne dobi počinitelja'', kazala je za Blic psihologinja Čamagić.
