Pred Crnom Gorom je i dalje turbulentno vrijeme, iako se - dan nakon ustoličenja mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija - situacija u zemlji smirila.
Njegovo ustoličenje palo je u drugi plan zbog žestokog protivljenja značajnog dijela javnosti.
U pokušaju zaustavljanja događaja, prosvjednici su blokirali cestu Podgorica-Cetinje i u nekoliko navrata se sukobili s policijom. Josip Šarić donosi pregled kako je Crna Gora došla u ovu situaciju i što bi se moglo događati u našem susjedstvu.
Milo Đukanović je tamo na vlasti od 1989. godine, kao predsjednik, kao premijer. '90-ih je bio uz Miloševića, nakon toga se polako odmiče od Srbije, referendum 2006. i Crna Gora postaje neovisna država i dok je Đukanović čvrsto držao vlast bilo je tenzija, ali je bilo neupitno tko je vladar.
On gubi parlamentarne izbore u trenutku kada mijenja zakon o vjeroispovjesti, kada kreće u žestok sukob sa Srpskom pravoslavnom crkvom i tada opozicija, prosrpska, ali ne većinski srpska, preuzima parlamentarnu vlast, a on ostaje predsjednik. Tada kreće prava, tvrda kohabitacija, dva pola koja ne da ne razgovaraju nego se ne podnose.
Ovo sve što se događa oko SPC-a je vraćanje duga nove parlamentarne većine Crkvi koja joj je izrazuto pomogla da dođu na vlast.
Može li doći do građanskog rata u Crnoj Gori?
To mnogi spominju, ali mislim da to nije realno u ovom trenutku, ali će se na neki način morati završiti ovaj dualizam, dakle jedna je opcija uhićenje Mile Đukanovića i potpuno preuzimanje ili dijela vlasti od strane parlamentarne većine ili novi izbori, gdje je teško očekivati da bi ovakva parlamentarna većina, koja se ne slaže između sebe, ponovno osvojila vlast.
Sukobi sasvim sigurno da, građanski rat ne u ovom trenutku.
Kako će to utjecati na put Crne Gore prema EU?
Kada je u lipnju bio NATO summit u Bruxellesu neslužbeno se razgovaralo o pitanju može li se vjerovati Crnoj Gori. Ako imamo prosrpsku vlast koja surađuje s Vučićem i Beogradom, koji je u dobrim odnosima s Rusijom, mogu li se njima davati svi podaci NATO-a. To je neslužbeno postavljeno, i naša je delegacija psotavljala to pitanje. I to će biti tema.
Imate situaciju da sigurnosne snage države članice NATO-a osiguravaju dolazak stranog državljanina, unatoč protivljenju predsjednika te države koji ide na Summite NATO-a.
Što se tiče NATO saveza, tu će biti ograničavanja, aput u EU će biti usporen, sasvim sigurno. Crna Gora je prije nekoliko godina je snažno krenula u pregovore i bila je najizgledniji kandidat da bude prvi sljedeći član EU.
Koji su glavni izazovi za Crnu Goru u bližoj budućnosti?
Prvi je popis stanovništva, trebao je biti ove godine, odgođen je navodno zbog korone, ali neće biti održan na jesen. već sljedeće godine. Prosrpske stranke vjeruju da će se bitno okrenuti taj postotak 45 posto Crnogoraca prema 28 posto Srba i da će oni iz toga vući nova prava. Drugi je promjena zakona o izborima, gdje se želi zabraniti onima koji nemaju prebivalište u Crnoj Gori da glasaju.
