Izborom Donalda Trumpa za američkog predsjednika, skeptičnog u pogledu klimatskih promjena, vjerojatno će se dokončati američka vodeća uloga u međunarodnoj borbi protiv globalnog zatopljenja, koja bi sada mogla pripasti Kini.
Kina je blisko surađivala s administracijom predsjednika u odlasku Baracka Obame da se pripreme uvjeti uoči pariške konferencije o klimatskim promjenama 2015. godine.
Partnerstvo dvaju najvećih proizvođača štetnih plinova pomoglo je pridobiti gotovo 200 država da podrže sporazum na povijesnome sastanku u francuskome glavnom gradu.
Suprotno tome, Trump je globalno zatopljenje nazvao obmanom koju je stvorila Kina kako bi stekla gospodarsku prednost te je rekao da kani SAD isključiti iz povijesnoga klimatskog sporazuma kao i izmijeniti mnoge Obamine mjere u borbi s klimatskim promjenama.
Trump je imenovao Myrona Ebella, skeptičnog u pogledu klimatskih promjena, da pomogne voditi plan tranzicije za Agenciju za zaštitu okoliša, koja je izradila glavne propise za zaštitu okoliša, poput Plana za čistu energiju i učinkovitih standarda za automobile i kamione.
Peking bi mogao profitirati preuzimanjem vodeće uloge u suočavanju s onime što je mnogim vladama jedno od najhitnijih globalnih pitanja koje treba riješiti.
"Poduzimanje proaktivnih akcija protiv klimatskih promjena poboljšat će međunarodni imidž Kine i omogućiti da zauzme visoko moralno mjesto", rekao je Zou Ji, zamjenik direktora državnoga centra za strategiju protiv klimatskih promjena i viši pregovarač na klimatskim pregovorima.
Zou je rekao da će se, napusti li Trump napore za provedbu pariškog sporazuma, "povećati utjecaj Kine i njezin glas u vodstvu protiv globalnih klimatskih promjena, koji će se onda proširiti na druqa područja globalne vladavine i ojačati kinesku poziciju, moć i vodstvo".
Vlada druge po veličini ekonomije u svijetu učinila je ironičan zaokret, piše Reuters. Peking se godinama borio protiv pokušaja stranih vlada koje su nastojale da se ograniči emisija ugljičnog dioksida, te obrazlagao da bi i Kini trebalo dopustiti isti prostor za razvoj i onečišćenje koji su industrijalizirane zemlje imale.
Međutim budući da se kineski glavni grad sve više guši u smogu a ljudi su sve ogorčeniji zbog uništavanja okoliša kao posljedice brzog razvoja, Kina je postala zagovornik napora da se zaustavi globalno zatopljenje - a ne više zapreka.
Kina radi na borbi protiv klimatskih promjena radi dobrobiti vlastiti ljudi, rekao je Erik Solheim, izvršni direktor UN-ova programa za zaštitu okoliša te dodao: "Uvjeren sam da će Kina preuzeti vodeću ulogu".
Ta zemlja ima jake domaće i globalne imperative da zauzme visoku ulogu u nastavku klimatskih pregovora, kako bi se izbjegli toplinski valovi, suše, poplave i dizanje razine mora što bi moglo prouzročiti bilijune dolara štete do 2100. godine.
Kina vidi svoju vodeću ulogu u borbi s klimatskim promjenama kao način na koji će ojačati težnje da postane "supersila čiste energije" vodstvom u tehnologiji obnovljive energije poput vjetra i sunca i pozicionira se kao ključna geopolitička sila.
Suočavajući se s pritiscima neprekidne urbanizacije u nekim od najvećih svjetskih gradova Kina je već u prednosti, rekao je Andrew Steer, predsjednik think tanka za okoliš u Svjetskom institutu za izvore energije.
Peking je inovativan u izgradnji 'zelenih' gradova, rekao je. "Oni vide ugljik kao indikator ekonomske neefikasnosti", kazao je Steer.
Trumpova pobjeda nad Hillary Clinton pomračila je raspoloženje sudionika koji prisustvuju UN-ovu skupu koji se održava u Marakešu a na kojemu bi se trebala početi razrađivati provedba Pariškoga sporazuma iz 2015.
Neki sudionici pregovora kažu da se Kina već postavlja kao primjer.
"Kina nas iznenađuje iz dana u dan. Štogod su obećali, to su i ispunili", rekao je Tosi Mpanu Mpanu iz Demokratske Republike Konga, koji vodi 48-članu skupinu najnerazvijenijih zemalja na tom skupu.
