Premijer Andrej Plenković izjavio je u Dubrovniku kako je dolazak nove predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen u Hrvatsku kao u treću državu nakon Francuske i Poljske, značajan zbog percepcije javnosti o težini Hrvatske kao najnovije članice Europske unije koja će 2020. godine prvi put predsjedati Europskim vijećem.
Napomenuo je kako je ključni cilj pregovora u Europskom parlamentu bio da relativni pobjednik izbora Europska pučka stranka dobije svog predsjednika Komisije.
"Nažalost, izbor glavnog kandidata Manfreda Webera je bio blokiran, ali smo na kraju uspjeli dobiti jako dobru kandidatkinju koja zna i posjećivala je Hrvatsku, u odličnim je odnosima s našim ministrom obrane Krstičevićem, a ima veliko iskustvo četiri mandata u njemačkoj vladi“, rekao je Plenković.
Ministar vanjskih poslova Goran Grlić Radman rekao je u subotu da Hrvatska "ne smije biti indiferentna prema tome, već da treba poentirati i reći da je Hrvatska u top tri zemlje EU''. On smatra da je posjet nove predsjednice Europske komisije uz ostalo i izraz poštovanja Plenkoviću, koji je bio pregovarač EPP-a u razgovorima o čelnim pozicijama Unije.
Ursula von der Leyen u utorak će posjetiti Hrvatsku, gdje će razgovarati o formiranju nove ekipe povjerenika, priorotetima hrvatskog predsjedanja Vijećem EU-a u prvoj polovici sljedeće godine, višegodišnjem proračunu EU-a te hrvatskim nastojanjima za ulazak u Schengen i eurozonu.
Hrvatska je među prve tri zemlje koje će posjetiti novoizabrana čelnica izvršnog tijela EU-a. U utorak je von der Leyen bila u Parizu, u četvrtak je u Varšavi. Ursula von der Leyen zatražila je od zemalja članica da joj do 26. kolovoza dostave kandidate za članove EK-a.
Dosad je to učinilo 16 od 28 zemalja članica, predloživši samo šest žena. Von der Leyen želi da joj svaka članica pošalje po dva kandidata, jednu ženu i jednog muškarca, ali to dosad nije poslušala nijedna država Unije. Nova predsjednica će koristiti taktiku "mrkve i batine", a zemlje koje kandidiraju ženu imat će puno veće izglede da dobiju resor u EK-u koji žele.
Osim muško-ženske, Von der Leyen će morati voditi računa i o zemljopisnoj ravnoteži budući da su članice iz srednje i istočne Europe ostale kratkih rukava pri raspodjeli ključnih pozicija u europskim institucijama
