Hrvatska i Italija bilježe uzlet u bilateralnim odnosima, složili su se premijeri Andrej Plenković i Giuseppe Conte u Rimu i poručili kako u Europskom vijeću zajednički rade na ubrzanju procesa proširenja Europske unije.

"Imamo iznimno snažne odnose koji bilježe uzlet", ocijenio je talijanski premijer Giuseppe Conte na konferenciji za medije u palači Chigi u kojoj je primio hrvatskog premijera tijekom njegova dvodnevnog službenog posjeta Italiji. 

Talijanski čelnik otkrio je kako je robna razmjena između dviju zemalja prošle godine premašila pet milijardi eura, a kako se "izrazito pozitivan" trend bilježi i ove godine. 

Italija je drugi trgovinski partner Hrvatske, nakon Njemačke. Hrvatska je do rujna ove godine izvezla u Italiju robe i usluga u vrijednosti od 1,5 milijardi eura, što je rast od 2,6 posto u odnosu na prošlu godinu. 

Italija je u istom razdoblju u Hrvatsku izvezla robe i usluga vrijednih 2,7 milijardi eura, što je rast od 14,6 posto. 

Italija je i četvrti najveći investitor u Hrvatskoj, a četvrta je i po broju turista. 

Predsjedanje EU-om

Dvojica premijera u Rimu su razgovarala o hrvatskom predsjedanju Europskom unijom u prvih šest mjeseci iduće godine. 

"Ovo je bio razgovor između prijatelja, između predsjednika vlada koji se jako dobro razumiju i koji će zajedno djelovati u godini koja je pred nama i koja će biti iznimno relevantna za Europu, ali i za Hrvatsku", rekao je Plenković u palači Chigi. 

Hrvatski premijer je na sastanku izrazio ambicije da se tijekom hrvatskog predsjedanja finalizira uređeni izlazak Velike Britanije iz EU-a te postigne konsenzus o novom višegodišnjem financijskom okviru, odnosno proračunu EU-a. 

Otvaranje pregovora

Premijeri su složni i oko potrebe ubrzanja proširenja Unije, nakon što su se Francuska, Danska i Nizozemska u listopadu usprotivile otvaranju pristupnih pregovora s Albanijom i Sjevernom Makedonijom.

Čelnici dviju država žele da se to dogodi u vrijeme hrvatskog predsjedanja. 

"Nastojimo privoljeti zemlje koje su imale zadršku da se otklone njihovi prigovori prije nego što Hrvatska bude domaćin samita između članica EU-a i država Zapadnog Balkana", rekao je Plenković.

Zagreb će u svibnju, dvadeset godina nakon prošlog susreta u hrvatskoj prijestolnici, biti domaćin tog skupa. Hrvatski premijer je u Rimu poručio kako želi da takav dijalog "postane sustavan" i da se održava svake dvije godine kako bi se "definirao realan put prema Europskoj uniji u idućem desetljeću". 

Budućnost EU-a

Conte, pravnik koji je na čelo Italije došao kao nestranački kandidat blizak Pokretu pet zvijezda, istaknuo je i kako se hrvatsko predsjedanje poklapa s Konferencijom o budućnosti Unije, naglasivši kako je prioritet Italije približiti europski savez građanima, ojačati institucije i pojednostaviti europsko upravljanje.

Konferencija bi trebala početi 2020. i trajati dvije godine, a za nju će biti zadužena Dubravka Šuica, potpredsjednica Europske komisije za demokraciju i demografiju. 

"Sada je trenutak da damo novu snagu i entuzijazam Uniji", poručio je Plenković. 

Manjine i SEI

Conte i Plenković kazali su kako dobrim odnosima između dviju zemalja pridonose i manjine. Hrvatski premijer izrazio je zadovoljstvo što je u Rim stigao i potpredsjednik Sabora Furio Radin, predstavnik talijanske manjine u tom tijelu.  

Sastanak dvojice premijera događa se dan uoči 30. obljetnice osnivanja Srednjoistočne inicijative, organizacije koja ima 17 članica i koja je nastala s idejom pomoći zemljama te regije u pristupanju EU-om.

Hrvatska je predsjedala organizacijom prošle godine, ove godine je na redu Italija, a iduće Crna Gora. Uz njih, članice su Albanija, Bjelorusija, Bosna i Hercegovina, Bugarska, Crna Gora, Češka, Mađarska, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Slovenija, Srbija i Ukrajina.