Njemački mediji iznijeli su pojedinosti o navodnom planu Rusije za rušenje ukrajinske vlade nakon potpune invazije na zemlju, javlja Daily Mail. Izvješće koje potječe od izvora inozemne tajne službe, opisuje plan predsjednika Vladimira Putina u tri koraka za dovođenje Ukrajine pod novu 'unijsku državu', uključujući Rusiju i Bjelorusiju, s Moskvom kao središtem kontrole. Najzabrinjavajući detalj izvješća je Kremljov 'Korak tri', u kojem bi, prema Bildu, ukrajinski aktivisti bili okupljeni i strpani u sabirne logore nakon što se uspostavi proruska vlada.
Neimenovana tajna služba koja je pustila informaciju u tabloid tvrdila je da je "potpuna invazija trenutno najvjerojatniji scenarij", navodi se u izvješću. Pod pretpostavkom da se Putin u međuvremenu ne predomisli, izvor je za Bild rekao da će se invazija dogoditi u veljači ili najkasnije u ožujku. Rusija je zanijekala planove za invaziju na Ukrajinu, ali je rasporedila više od 100.000 vojnika u blizini ukrajinskih granica i kaže da bi mogla poduzeti nespecificirane vojne mjere ako njezini zahtjevi ne budu ispunjeni, uključujući obećanje NATO-a da nikada neće prihvatiti Kijev.
Prema Bildovom izvoru, u prvom koraku bi ruske vojske opkolile i opsadile glavne gradove Ukrajine nakon što bi prvo uništile svaki vojni otpor na terenu. Ćelije ruskih tajnih službi i političari lojalni Putinu - već na mjestu - bili bi 'aktivirani' u zemlji i izvršili bi zadatak postavljanja proruskog vodstva u gradovima, koji bi se potom predali ruskim snagama.
Propagandna kampanja
Ruske bi obavještajne službe naknadno "zauzele strateške objekte, eliminirale prijetnje, regrutirale one koji su spremni na suradnju i uspostavili novo vodstvo u osvojenim gradovima", navodi se u izvješću. Ova metoda bi se provodila u većim gradovima, sve dok sva ključna područja stanovništva ne dođu pod rusku kontrolu.
Nakon što se to završi, započeo bi drugi korak, a Rusija bi postavila novi promoskovski parlament - takozvanu 'Narodnu Radu', izvijestio je Bild. Lažna 'Verkhovna Rada' proglasila bi stvarni ukrajinski parlament suvišnim, a zatim bi postala rusko marionetsko zakonodavno tijelo, prepuno predstavnika koje su već odabrale ruske obavještajne službe. 'Narodna Rada' bi bila samo privremena i na kraju bi prešla u novu vladu koja bi bila potpuno ovisnu o Rusiji, kako bi instituciji Kremlja dala iluziju demokracije u Ukrajini.
Kako bi olakšala ovu tranziciju, Rusija bi pokrenula propagandnu kampanju i u Ukrajini i na Zapadu kako bi neke uvjerila da je nova vlada legitimna. Proruski 'stručnjaci' i političari preplavili bi eter i opravdali preuzimanje, šireći kampanju laži, kaže se u izvješću. Međutim, plan priznaje da neće svi u Ukrajini prihvatiti svoje nove ruske čelnike i tu dolazi treći i posljednji korak. U trećem koraku bi svi antiruski aktivisti i oporbeni čelnici bili okupljeni i stavljeni u logore, kako bi se slomio svaki preostali otpor. Prema Bildu, izvješće tajne službe kaže: "Zadaća ovog tijela bila bi proglasiti izvanredno stanje i, posebno prijeteće, provesti ruski plan za postavljanje logora u kojima bi oni Ukrajinci koji su se pokazali nekooperativnim".
Dodaje se da će potiskivanje prodemokratskih aktivista u Bjelorusiji 2020. godine vjerojatno poslužiti kao model za budućnost države. Bildov izvještaj nastavlja da je krajnji cilj stvoriti novu 'unijsku državu', sličnu Sovjetskom Savezu koji se raspao u prosincu 1991. godine.
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss otkrila je prošlog mjeseca da su britanske obavještajne službe otkrile Putinov plan za postavljanje promoskovskog marionetskog vođe u Ukrajini. U međuvremenu u subotu, Boris Johnson razgovarao je s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom o situaciji na ukrajinskoj granici. Njih dvoje složili su se kako pronalaženje diplomatskog rješenja za trenutne napetosti mora ostati glavni prioritet, priopćeno je.
Diplomatsko rješenje je prioritet
"Premijer i predsjednik Macron istaknuli su da NATO mora biti ujedinjen u suočavanju s ruskom agresijom. Složili su se nastaviti zajednički raditi na razvoju paketa sankcija koje bi odmah stupile na snagu ako Rusija dodatno napadne Ukrajinu", rečeno je.
Rusija je u petak dobila potporu Kine u svom obračunu sa Zapadom oko Ukrajine, budući da se Peking složio s Moskvom da vojni savez NATO-a predvođen SAD-om ne bi trebao primati nove članice. Zahtjev da se NATO prestane širiti uslijedio je nakon sastanka ruskog predsjednika Vladimira Putina i kineskog kolege Xi Jinpinga u Pekingu na kojem je Putin pozdravio 'dostojanstven odnos' dviju zemalja.
U dugom strateškom dokumentu, Moskva i Peking su se osvrnuli na, kako su rekli, destabilizirajuću ulogu Washingtona u globalnoj sigurnosti. U dokumentu koji su Peking i Moskva objavili u petak također se izlažu kritike Washingtonova 'negativnog utjecaja na mir i stabilnost' u azijsko-pacifičkoj regiji.
Rusija i Kina također su izjavile da su 'ozbiljno zabrinute' obrambenim savezom AUKUS uključujući Australiju, Veliku Britaniju i Sjedinjene Države. Njemački kancelar Olaf Scholz posljednji je europski čelnik koji je najavio posjet regiji u petak, rekavši da će 14. veljače ići u Ukrajinu, a idući dan u Rusiju. Francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetit će Moskvu u ponedjeljak i Kijev u utorak radi razgovora sa svojim ruskim i ukrajinskim kolegama.
Kako smanjiti tenzije?
Francuski predsjednik Emmanuel Macron u subotu je o rusko-ukrajinskoj krizi razgovarao s britanskim premijerom Borisom Johnsonom i glavnim tajnikom NATO-a Jensom Stoltenbergom prije svog putovanja u Moskvu i Kijev, objavila je Elizejska palača.
Odvojeni telefonski razgovori obavljeni su "u sklopu stalnih konzultacija saveznika o napetostima između Ukrajine i Rusije", naznačilo je francusko predsjedništvo. I Macron i Stoltenberg su inzistirali na "potrebi da se složno i zajedničkim snagama nastavi rad na smanjenju tenzija putem dijaloga, uz puno poštivanje temeljnih načela europske sigurnosti, suvereniteta država i svih prava koja iz toga proizlaze", objavila je Elizejska palača.
Predsjednik Macron će pokušati postići napredak tijekom sastanaka s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u ponedjeljak u Moskvi, kao i s ukrajinskim predsjednikom Vlodimirom Zelenskim sljedeći dan u Kijevu. Francusko predsjedništvo je izvijestilo da je Stoltenberg "pozdravio ovakav pristup" problemu i da je "zahvalio (francuskom) predsjedniku na bliskoj koordinaciji sa saveznicima uoči njegova putovanja".
Istodobno je britanski premijer Boris Johnson Macronu iznio rezultate svojega ovotjednog posjeta Kijevu i nedavnog sastanka s Putinom, stoji u priopćenju. Emmanuel Macron, koji je posljednjih dana pojačao komunikaciju s ostalim čelnicima, i dvojica njegovih sugovornika "složili su se u pogledu potrebe da u predstojećim danima ostanu u bliskom kontaktu".
Zapadnjaci od kraja 2021. optužuju Moskvu da je na granici s Ukrajinom nagomilala vojsku zbog potencijalne invazije, no Rusija to negira, tvrdeći da samo želi zajamčiti sigurnost vlastite zemlje. Predsjednička palača u priopćenju je objavila da je Macronov razgovor s Johnsonom "bio fokusiran i na pitanje migranata i migracija, posebice na njihov prijelaz Kanala".
