U jeku rata, teško je vidjeti njegov ishod. Vijesti s bojišnice, diplomatski napori, emocije žrtava i raseljenih, mogu iskriviti pogled na sukob. Slična je situacija i s ratom u Ukrajini.
Kako bilo, svijet se promijenio i neće više biti starog statusa quo. Odnos Rusije s vanjskim svijetom, ali i obratno, već je drugačiji. Europski stavovi o sigurnosti bit će promijenjeni. Liberalni međunarodni poredak utemeljen na pravilima možda doživi prosvjetljenje.
S tim na umu, političari i vojni stratezi već imaju scenarije u glavi koji ovise i o razvoju situacije na terenu. Stoga je BBC izdvojio pet izglednih scenarija završetka rata u Ukrajini. Upozorili su da bi se neki scenariji mogli i ispreplesti.
Kratki rat
Ovo je nešto što je Vladimir Putin očekivao. Rusija, po ovom scenariju, jača svoju ofenzivu. Sve je više neselektivnih artiljerijskih i zračnih napada diljem Ukrajine, dok hakeri ciljaju ključnu infrastrukturu i institucije. Prekinute su energetske i komuniacijske mreže, a tisuće civila pogiba. Unatoč otporu, Kijev pada. Putin instalira marionetsku vladu, a predsjednik Volodimir Zelenskij je ubijen ili bježi u inozmestvo kako bi uspostavio vladu u egzilu. Putin proglašava pobjedu i povlači samo dio vojnih snaga. Izbjeglice bježe na zapad, a Ukrajina postaje, kao i Bjelorusija, satelitska zemlja Ruske Federacije.
Ovaj scenarij nije nemoguć, ali ovisi o nekoliko promjenjivih čimbenika. Prvo, ruske snage bi trebale pojačati svoje napore. Drugo, Rusija bi trebala poslati više snaga. Treće, borbeni duh Ukrajinaca bi trebao oslabiti. Putin bi mogao ostvariti Pirovu pobjedu, jer uz kraj zapadnjačke integracije Ukrajine, promjena režima u kijevu bi značila nelegitimnost u očima međunarodne zajednice, ali i ranjivost na pobunu. Ovaj scenarij bi praktički bio uvod za izbijanje novog sukoba.
Dugi rat
Dugi rat je mnogo izglednija opcija. Ruske su snage na nekim mjestima već pretrpjele velike gubitke, sputane niskim borbenim moralom, lošom logistikom i vodstvom. Stoga je moguće da će im trebati više vremena za zauzimanje Kijeva i drugih gradova u kojima se vode borbe za svaku ulicu. Duge opsade gradova podsjećaju na brutalne ratove ruske vojske i pobunjenih Čečena iz sredine devedesetih, kad je Grozni bio uvelike uništen. Čak i da Rusi uđu u velike gradove, mogli bi imati problema s uspostavljanjem kontrole. Moguće je i da Rusija ne može osigurati dovoljno vojnika za pokrivanje tako duge bojišnice.
Ukrajinska vojska i dobrovoljci učinkovito se brane, a i motivirani su za borbu. Zapad i dalje osigurava naoružanje. Rat ne vodi nigdje, pa ruske snage, možda i s novim vodstvom u Kremlju, napuštaju Ukrajinu uz velike gubitke.
Europski (svjetski) rat
Jasno je da se Vladimir Putin nikad nije pomirio s raspadom Sovjetskog Saveza. Jasno je da će pokupati vratiti one dijelove SSSR-a koji još nisu pod članstvom NATO-a poput Moldavije i Gruzije, koje su, svjesne opasnosti potpisale zahtjev za članstvom u Europskoj uniji. U tome bi se mogao i preračunati. Zapadnjačke isporuke oružja Ukrajini mogao bi proglasiti činom agresije koji zahtijeva odmazdu.
Ona bi se ogledala u prijetnjama slanjem vojske u baltičke zemlje koje jesu članice NATO-a, kako bi uspostavio teritorijalnu povezanost Rusije s baltičkom enklavom Kalinjingradom.
Time bi Putin riskirao rat s cijelim NATO-om, a u najgorem slučaju to znači i uključivanje SAD-a kao njegove članice. Naime, prema članku 5. Povelje NATO-a napad na jednu članicu napad je na sve. Ako Putin bude pred porazom u Ukrajini, mogao bi okrenuti svoje vojne snage drugdje, spašavajući i vlastitu političku karijeru. Jasno je da je on spreman prekršiti sve međunarodne norme, naročito one koje se tiču nuklearnog naoružanja, jer je već stavio svoje nuklearne snage na najvišu razinu pripravnosti.
Analitičari smatraju da t znai da bi Rusija zaista i mogla upotrijebiti nuklearno naoružanje, ali i podsjetnik da ruska vojna doktrina ne preza ni pred čime.
Diplomatsko rješenje
Unatoč svemu, moguć je i diplomatski završetak rata u Ukrajini. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pokušava posredovati između Putina i Zelenskog. Održavaju se i pregovori između dvije sukobljene strane, koji zasad ne polučuju konkretne rezultate.
Ipak, pristankom na pregovore, čini se da je Putin prihvatio mogućnost mirnog završetka rata. Ključno je pitanje može li Zapad ponuditi nešto što bi zadovoljilo Rusiju i rezultiralo ukidanjem sankcija, čime bi si spasili obraz.
U ovom scenariju postoji još jedna varijacija. U slučaju dugog rata i velikih ruskih gubitaka, moglo bi doći do gušenja ekonomije zbog sankcija ili protivljenja građana. U jednom trenutku Putin bi mogao procijeniti da bi mu rat mogao donijeti više štete nego koristi. S druge strane, Ukrajinci pristaju na kompromis kako bi zaustavili razaranje vlastite zemlje.
Jedan od ishoda bi mogao biti da Ukrajina prihvati ruski suverenitet na Krimu i dijelovima Donbasa, a Putin prihvaća neovisnost i proeuropsku orijentaciju Ukrajine.
Svrgavanje Putina
Iako je Putin izjavio da je "spreman za svaki ishod", pitanje jest je li računao na to da će izgubiti moć. Putin već sada gubi podršku javnosti, a uz ekonomske sankcije i tisuće mrtvih vojnika, mogao bi se suočiti s revolucijom sličnom onoj u Ukrajini prije desetak godina. Moglo bi se dogoditi i da se velik broj ruske vojne, političke i ekonomske elite okrene protiv njega i na kraju izabere umjerenijeg vođu.
Moguće je da će Rusija tada doživjeti popuštanje sankcija, a moguće je i da će do toga doći krvavim pučem u Kremlju. Ovo se možda ne čini izvjesnim, ali sve je veći broj ljudi koji smatraju da Putin više ne može braniti njihove interese.
Situaciju u Ukrajini možete pratiti OVDJE.
