Na političkoj sceni Srbije situacija je trenutno potpuno paradoksalna - za izbore su deklarativno i vladajuća koalicija i većina stranaka oporbe, ali poruke koje istodobno šalju javnosti ukazuju da u skorije vrijeme ni jednoj ni drugoj strani izvanredni parlamentarni izbori ne bi odgovarali.
Vladajuća koalicija na čelu sa Srpskom naprednom strankom (SNS) predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, samouvjerena u svoju nadmoć i pobjedu, mogla bi na izvanredne parlamentarne izbore već u lipnju, poruka je odaslana srbijanskoj javnosti poslije sjednice predsjedništva SNS-a u ponedjeljak.
Na drugoj strani, oporba inzistira na dvije ključne stvari: ostavkama šefa države i državnog vrha, te na stvaranju poštenih uvjeta za demokratske izbore, među kojima je, uz oslobađanje medija pod kontrolom vlasti, i ažuriranje popisa birača.
Ti su se zahtjevi već profilirali i konkretizirali tijekom troipolmjesečnih prosvjeda "1 od 5 milijuna" započetih u Beogradu 8. prosinca kao izraz građanskog bunta zbog premlaćivanja jednog čelnika oporbe i nasilja vladajuće stranke prema neistomišljenicima, a prihvaćenih u još stotinjak gradova u središnjoj Srbiji i Vojvodini, te i u nekoliko mjesta na Kosovu.
Odluče li naprednjaci svojom nadmoćnom većinom glasati u Skupštini Srbije za raspisivanje izvanrednih parlamentarnih izbora, to bi se među njihovim pristašama moglo razumjeti i kao ustupak oporbi, jer je pritisak na vlast uličnim prosvjedima već dobio legitimitet izričitog neslaganja znatnog dijela javnosti s Vučićevom politikom.
Upad prosvjednika i nekoliko oporbenih čelnika prije desetak dana u zgradu Radio-televizije Srbije (RTS), uz osude za "neciviliziran", "nasilan" i "nedemokratski" pritiska na medije, postao je pokazatelj nagomilanog nezadovoljstva javnosti zbog otvorene naklonosti javne televizije šefu države i vladajućoj koaliciji.
Uz sve, verbalno vrlo oštre i uvredljive političke optužbe na račun prosvjednika i oporbe, Vučić je ipak javno pristao "otvoriti pitanje" RTS-a, istodobno sugerirajući da pravosuđe oslobodi prosvjednike.
Spreman sam razgovarati s građanima, bila je Vučićeva poruka poslije prosvjeda tijekom kojih ga je nekoliko tisuća ljudi zadržalo u zgradi predsjedništva, postavljajući "živi obruč" nasuprot kordonima policije i žandarmerije.
Srbijanski je predsjednik uz tu poruku istodobno naglasio i političku distancu - da nema namjeru razgovarati s nekolicinom čelnika oporbe koje je nazvao "fašistima" i "tajkunima".
Poslije sastanka vrha SNS-a u ponedjeljak, Vučić je ocijenio kako je "Srbija bliža raspisivanju izvanrednih parlamentarnih izbora nego ranije".
Ustvrdio je kako su članovi predsjedništva naprednjaka "bili jednoglasni" da izbore treba raspisati, dok je on bio suzdržan i "zamolio da dobije određeno kratko vrijeme" da se o tome izjasni "zbog određenih investicija" i u "nadi da će netko iz Prištine prihvatiti nastavak pregovora" o rješavanju pitanja Kosova.
Uz tu izjavu, u utorak su uslijedila dodatna tumačenja čelnika SNS-a koji oporbu optužuju da stvara "bolesnu političku klimu" dok vladajuća stranka "ima veliku odgovornost nastaviti refome" i zaštititi "nacionalne i državne interese" Srba na Kosovu i u regiji.
Politički pritisak na Vučića dodatno raste
Ukoliko se se Vučić i naprednjaci ipak odluče da u lipnju pozovu birače na izvanredne izbore, velika je vjerojatnost da stranke i pokreti u oporbenom Savezu za Srbiju, te pretežit dio oporbe, neće sudjelovati u izbornom procesu.
Tim prije jer dosadašnje funkcioniranje političkog ustroja vlasti, na čelu s naprednjacima, ukazuje da se ne bi olako pristalo na demokratiziranje predizbornih uvjeta kroz traženi medijski pluralizam i druge ustupke, dovoljne da se oporbu izvede na birališta.
Vučić ne bi imao problem osigurati unutarnji pluralistički legitimitet izborima kroz sudjelovanje svojih koalicijskih partnera - socijalista (SPS) šefa diplomacije Ivice Dačića, Pokreta socijalista ministra obrane Aleksandra Vulina, te udruženih umirovljenika (PUPS) i Jedinstvene Srbije (JS) te ponovno nadmoćno pobijediti.
Međutim, u tom bi slučaju, ukoliko heterogena oporba, ideološki i programski neusuglašena, odluči bojkotitrati izbore, Vučić sebi dodatno zakomplicirao poziciju, okrnjenim legitimitetom koji bi mu u međunarodnim relacijama mogao otežati polazišta u postizanju pravno obvezujućeg sporazuma s Kosovom koji očekuju i Bruxelles i Washington.
U međuvremenu, unutarnji politički pritisak na Vučića dodatno raste.
Predsjednik konzervativno-desničarskog Pokreta Dveri i jedan od vođa Saveza za Srbiju Boško Obradović, kojeg Vučić skoro svakodnevno naziva "fašistom", izjavio je da upad na RTS koji je predvodio "nije bio planiran, već spontan" te poručio da više neće biti "solo igrač", ali ne prihvaća ni da "još 77 godina hoda bez rezultata".
Obradović je u intervjuu rekao kako Vučić neće pristati na bilo što osim kada "dođe do zida".
Organizatori prosvjeda "1 od 5 milijuna" i oporbeni Savez za Srbiju pozvali su "cijelu Srbiju" na veliki prosvjedni skup u Beogradu 13. travnja, ukoliko do tada državni vrh na čelu s predsjednikom Vučićem ne pokaže mnogo više od natruha dobre volje za ustupcima koje tisuće ljudi od početka prosinca traže na ulicama Beograda i u sve više gradova diljem Srbije.
