Taj dogovor, postignut prije gotovo godinu dana, znatno je srezao broj migranata koji ulaze u Europsku uniju iz Turske preko Grčke i Balkana, no Ankara je više puta zaprijetila da će prekinuti tu suradnju ako se odnosi s EU-om pogoršaju.
Dužnosnici ministarstava unutarnjih poslova i obrane iz 16 država, među kojima je prema priopćenju austrijskog ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatska, potpisalo je zajedničku deklaraciju kojom se obvezuju da će svoje policijske, civilne i vojne vlasti uputiti da surađuju oko donošenja kriznog plana.
Plan u slučaju propasti dogovora između EU i Turske
"Ovdje imamo savršen alat da pripremimo nešto što je stvarno potrebno, a to je plan B za situaciju ako propadne dogovor između EU-a i Turske, za što trebamo biti pripremljeni", rekao je zamjenik češkog ministra obrane Jakub Landovsky.
Europska migrantska kriza, tijekom koje je u Europu stiglo gotovo milijun ljudi, 2015. je otkrila velike podjele unutar EU-a.
Mnoge od država koje su sudjelovale na bečkom sastanku odbile su pozive Europske komisije i Njemačke da podjele teret razmještaja izbjeglica kroz sustav kvota.
Ministar obrane Hans Peter Doskozil iz Austrije, države koja je preuzela vodstvo organizacije regionalnog odgovora na migrantsku krizu, istaknuo je kako bi bilo bolje da je to učinila EU, no da "više ne mogu čekati".
Rastu tenzije
Ankara je u sklopu dogovora s EU-om pristala zaustavljati ilegalne migrante na putu prema Grčkoj u zamjenu za financijsku pomoć i obećanje da će ukinuti vize za turske državljane. EU je obećala i da će ubrzati turski put prema članstvu u tom savezu.
No tenzije između dviju strana narasle su kad je Bruxelles uvjetovao ukidanje viznog sustava time da Turska promijeni svoje antiterorističke zakone, što je ona odbila. Dodatno pogoršanje dogodilo se nakon neuspjelog pokušaja puča u Turskoj prošlog srpnja. EU je kritizirala turski odgovor na taj puč, jer je pritvoren ogroman broj ljudi, te su smanjene ljudske i medijske slobode.
