Kako je za Bloomberg izjavio Per Hammarlund, glavni strateg za rastuca trzista u svedskoj financijskoj grupaciji Skandinaviska Enskilda, "nasi traderi javljaju da vise nitko ni ne pokusava kupiti rublju. Mislim da ce im 17 posto dati barem mjesec dana da uhvate dah, ali svi ovo promatramo u svjetlu dogadaja iz 1998. i 1999.", kad je Rusija bankrotirala. Prinosi na desetogodisnje drzavne obveznice skocili su i prvi put presli granicu od 15 posto, a dolarski indeks vrijednosnica RTS potonuo je najnize od ozujka 2009.
U najvecem problemu privatnici
U najvecem problemu je ruski privatni sektor. Ruski dnevnik Vedomosti u utorak je prenio upravo panicne komentare ruskih financijasa uoci sjednice ruske vlade o stanju financijskog sustava koju je najavio premijer Dmitrij Medvedev. Oni smatraju da je sredisnja banka posljednim intervencijama samo dolila ulje na vatru i pridonijela urusavanju trzista.
"Uskoro cemo vidjeti korekciju na burzama, nakon kratke rasprodaje dionica u iducih sest mjeseci trziste ce svecano umrijeti, a likvidnost konacno nestati", najavio je predsjednik investicijske tvrtke Moscow partners Eugene Kogan, a prenosi Jutarnji list. Panika na ruskom financijskom trzistu pocela se odrazavati u istocnoj i srednjoj Europi, dionice austrijske Raiffeisen banke pale su 8 posto zbog njezine izlozenosti u Rusiji. "Ovo je kraj ruskog bankarskog sustava", izjavio je za Vedomosti neimenovani direktor ruske banke.
"Banke ce i do 20 posto dignuti kamate na kredite poduzecima, a to je kraj realnog sektora. Jedna od najvecih ruskih banaka danas je najavila da ce najvecem energetskom holdingu dignuti kamate za kredit na 19 posto." Isti sugovornik najavljuje da ce banke u 2015. 'padati jedna po jedna', a tvrtke odlaziti u bankrot. Njegova je banka, tvrdi, vec presla na krizni scenarij.
Sve visa ciejna dolara
Zbog velikih iznosa kredita u dolarima i otezanog pristupa globalnim trzistima kapitala nakon sankcija mnoge su tvrtke stvarale dolarske rezerve, ali se u posljednje vrijeme suocavaju sa sve visom cijenom dolara. No, jucerasnji Wall Street Journal tvrdi da nije sve tako crno.
Prema podacima ruske sredisnje banke, ruska poduzeca u prosincu moraju platiti oko 22,7 milijardi dolara kredita. Analiticari, pak, tvrde da dospjele rate iznose tek 60 posto od toga. Prema sluzbenim brojkama, poduzeca u prvoj polovici 2015. moraju platiti 40 milijardi dolara kredita, a do kraja godine 77 milijuna, dok analiticari tvrde da su iznosi od 24 milijarde, odnosno 46 milijardi blize istini, a prosinacke rate ukupno iznose oko 14 milijardi.
Sluzbeni izracuni, naime, ne uzimaju u obzir offshore kompanije koje kreditiraju ruske ili niskorizicne transakcije medu tvrtkama. Gotovo polovica vanjskog duga ruskih poduzeca uopce se ne mora vracati u dolarima. "Prema nasim podacima, cak 40 do 45 posto ruskog vanjskog duga moze se pripisati ovoj vrsti transakcija pa na njega sankcije ne utjecu", citira Wall Street Journal ekonomista Renaissance Capitala Olega Kuzmina.
Uzroci i posljedice
Rusija vise ne bi trebala braniti rublju, vec cuvati rezerve koje su na 416 milijardi dolara i najnize u posljednjih pet godina. Ove godine u rublju su upucali 80 milijardi, a samo od OPEC-ove studenacke odluke da ne smanjuje proizvodnju nafte unatoc padu cijene, morali su je financirati s jos 6 milijardi dolara. Kako bi ipak odrzala povjerenje u financijski sustav, guvernerica sredisnje banke Elvira Nabjuljina u listopadu je najavila plutajuci tecaj rublje. Iz Rusije ce se 2014. izvuci 134 milijarde dolara kapitala, dvostruko vise nego lani i najvise unatrag sest godina. Zemlju bi, ostane li cijena nafte oko 60 dolara, mogla pogoditi najteza recesija od 2009. Rast ruskog BDP-a mogao bi sa 4,7 posto iduce godine pasti na 4,5 posto.
