ŠTO SE ZAPRAVO KRIJE IZA ISPALJIVANJA BALISTIČKE RAKETE NA JAPAN? ‘Sjeverna Koreja je ovo vraški dobro isplanirala, cilj im je nešto drugo’

Kakve veze ima Korejski rat s aktualnim konfliktom?

Korejski rat od 1950. do 1953. još uvek je prisutan u kolektivnoj svijesti Severnokorejaca zato što Pjongjang sve čini da se to sjećanje održi. Propaganda Sjeverne Koreje protiv Sjedinjenih Američkih Država veoma je efikasna, između ostalog i zato što su savezničke sile vodile Korejski rat bez imalo obzira prema civilima. Tijekom tri godine borbi SAD su neprestano bombardirale Sjevernu Koreju, pri čemu je stradala petina stanovništva.

Vrhovni zapovjednik savezničkih snaga, američki general Douglas MacArthur, u to vrijeme je čak predlagao da se na Koreju baci "30 do 50" atomskih bombi, ali za tadašnjeg predsjednika SAD-a Dwighta Eisenhowera to je bila isuviše drastična solucija. Ljudi i danas osjećaju posljedice rata i može se reći da on nikada i nije završen. Prekid vatre prije 64 godine samo je zamrznuo sukob. Oko 30.000 američkih vojnika stacioniranih u Južnoj Koreji i redovne vojne vježbe s južnokorejskim trupama, izolirani sjeverni susjed doživljava kao neprekidnu prijetnju, piše Deutsche Welle.

Kako je u Sjevernoj Koreji običnim građanima?

Višegodišnja izolacija ostavila je vidljive posljedice po privredu Sjeverne Koreje. Građani zbog toga i danas ispaštaju. Početkom devedesetih, oko 300.000 ljudi umrlo je od gladi. Prema izvještajima Ujedinjenih naroda, trećina stanovništva kronično je neuhranjena, a sanitarne i medicinske usluge u zemlji imaju velike nedostatke. Oštra i ekstremna klima s poplavama i sušnim razdobljima otežava poljoprivredne aktivnosti. Zemlja je orijentirana na uvoz.

Međutim, zbog zategnutih vanjskopolitičkih odnosa i sankcija, Sjeverna Koreja trguje samo s nekim partnerima, recimo s Kinom ili Iranom. Međunarodne humanitarne organizacije pokušavaju da Sjevernoj Koreji dopreme pomoć, a Svjetski program za hranu trenutno podržava Sjevernu Koreju s preko dvije milijarde eura.

Ponaša li se režim uistinu iracionalno?

Nema sumnje u to da je Kim Jong Un (33) nesavjesni i nasilni vladar, čovjek koji po svaku cijenu želi zadržati vlast u posljednjoj komunističkoj diktaturi na svijetu. Ipak, on nije neuračunljiv: ponaša se bezobzirno, ali ima strategiju. Učvrstio je svoju moć u državi, partiji i vojsci, a potencijalne rivale, poput polubrata ili tetka Jang Songa Teka, potisnuo je u stranu. Njegov atomski i raketni kurs je racionalan i doslijedan, iako je njegov osnovni cilj održavanje sustava.

Kimu nuklearno oružje nije potrebno kao sredstvo za vođenje rata, već kao sredstvo odvraćanja. Kada su u pitanju pregovori, on želi biti ravnopravan sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Kako susjedna Južna Koreja vidi situaciju?

Južnokorejski ustav iz 1987. predviđa mirno ujedinjenje dvije Koreje, bazirano na slobodi i demokraciji. Ali čak ni takozvana "sunčana politika" Kim Daea Junga početkom 21. stoljeća, niti strožije držanje njegovih prethodnika, nisu doveli do napretka u približavanju dvije zemlje. Nakon političkih previranja u Južnoj Koreji, Moon Jae je u svibnju 2017. imenovan predsjednikom. On se zauzima za politiku razumijevanja zasnovanu na sporazumima sa Sjevernom Korejom i najavljuje distanciranje od Sjedinjenih Američkih Država.

Sjeverna Koreja do sada nije reagirala na pozive Južne na pregovore. Proizvoljna politika Sjedinjenih Američkih Država na Korejskom poluotoku otežava posao južnokorejskom predsjedniku. Mun se sve više trudi da njegova zemlja, zbog sukoba na međunarodnom planu, ne postane politički zarobljenik.

Kako bi izgledao vojni sukob?

Uz dva naoružana dijela Koreje stoje saveznici iz Korejskog rata – a oni su i sami među sobom rivali: Sjevernu Koreju podržava Narodna Republika Kina, a Južnu Sjedinjene Američke Države. U sukob bi vjerovatno bili uključeni i Japan, Rusija, a preko NATO i – Njemačka. Ukoliko bi došlo do rata između Sjeverne i Južne Koreje, u veoma kratkom vremenu stradalo bi oko milijun ljudi i to bez da se upotrebi atomsko oružje.

Južnokorejska prestolnica Seul, u kojoj živi deset milijuna stanovnika, samo 60 kilometara je udaljena od granice sa Sjevernom Korejom – dakle u dometu je artiljerijskog oružja. Sjeverna Koreja imala je na raspolaganju desetljeća da vojne objekte ukopa i osigura. Čak ni vojna sila poput SAD-a ne bi bila u stanju svu njihovu artiljeriju pravovremeno neutralizirati. Pored atomskog, Kim posjeduje i tone kemijskog i biološkog oružja. Dugoročno gledano, Sjeverna Koreja ne bi mogla dobiti rat, ali bi cijeli poluotok u slučaju sukoba doslovce bilo sravnjeno sa zemljom.

Kako je Donald Trump promijenio odnos SAD-a prema Koreji?

Američka politika kada je u pitanju Sjeverna Koreja znatno se promijenila nakon inauguracije predsednika SAD-a Donalda Trumpa. Upravo s početkom njegovog mandata, sudbina američkog mladića Otta Warmbiera – koji je zato što je uzeo jedan poster završio u zatvoru u Sjevernoj Koreji – izazvala je veliku uznemirenost. Nakon što je mladić iz sjevernokorejskog zatvora prebačen u SAD, tragovi fizičkog zlostavljanja bili su očigledni. On je preminuo samo par dana nakon dolaska u SAD.

A na najnovije provokacije s lansiranjem raketa, Trumpova reakcija bila je žestoka. "Reagirat ćemo vatrom, bijesom i silom ako Sjeverna Koreja nastavi s raketnim probama", rekao je američki predsjednik koristeći retoriku sličnu onoj koju koristi i Kim Jong Un. Obje strane su se umirile nakon međunarodnih apela. Ipak, nakon samo nekoliko dana, Sjedinjene Američke Države izvele su vojnu vježbu s Južnom Korejom. Gotovo istovremeno, Sjeverna Koreja navodno je testirala hidrogensku bombu.

Zašto Kina oklijeva da napravi pritisak na Sjevernu Koreju?

Zapad očekuje od Kine da pooštri sankcije Sjevernoj Koreji. To se prije svega odnosi na isporuku nafte. Kineske vlasti to odbijaju i nastavljaju isporučivati naftu i hranu, definirajući to kao "humanitarnu pomoć“. Kina je ipak prihvatila sankcije UN-a koje, između ostalog, zabranjuju isporuke ugljena. Inače, nejasno je koliko Kina zaista ima utjecaja na Sjevernu Koreju.

Usprkos upozorenjima Pekinga, Pjongjang je izveo brojne nuklearne probe. Kina se boji promjene režima u Sjevernoj Koreji, posebno ako bi to bilo povezano s ponovnim ujedinjenjem s Južnom Korejom. Tada bi korejski poluotok u potpunosti potpao pod utjecaj SAD-a, a američki vojnici bili bi izravnona kineskoj granici. To bi za vlast u Pekingu bila prava noćna mora.

Je li Rusija više od samo mirnog promatrača?

Stav Moskve je da ispaljivanje balističkih raketa predstavlja ozbiljnu prijetnju za brodove i avione u regiji, a to je i pretnja civilima. Rusija dijeli oko 17 kilometara granice sa Sjevernom Korejom. S druge strane, Rusija upozorava Sjedinjene Američke Države na opasnost od vojne akcije i ne želi da se sukob na korejskom poluotoku rješava oružjem. Kada su u pitanju sankcije Severnoj Koreji, Kremlj se još drži po strani.

Ipak, suspendirana je sva ekonomska saradnja s Pjongjangom, u skladu s rezolucijom UN-a. U Moskvi ipak postoji spremnost da se, ukoliko je to potrebno, sjevernokorejski režim ojača. Jedna ruska turistička agencija je krajem kolovoza nudila putovanja u Sjevernu Koreju. Pritom su u jutarnjem programu ruske televizije cijeli tjedan prikazivane reportaže koje su predstavljale ljepote Sjeverne Koreje.

Šta rade Ujedinjeni narodi?

Proteklih godina Ujedinjeni narodi predlagali su opsežnu strategiju za suradnju sa Sjevernom Korejom u narednih pet godina. U suradnji s Kimovom vladom želi se da se zemlja definra kao "razvojni cilj" UN-a, a sve kako bi došlo do njenog društvenog i privrednog napretka. Po svemu sudeći, stav međunarodne zajednice prema režimu Sjeverne Koreje nakon posljednjih provokacija veoma je složen.

Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda donijelo je početkom kolovoza rezoluciju kojom su pooštrene sankcije toj zemlji. Zabranjen je izvoz ugljena, željeza, kao i ribe i morskih plodova, a povučena joj je i dobit od izvoza u vrijednosti od oko milijardu američkih dolara. Pored toga, brojne organizacije stavljene su na "crnu listu" UN-a, između ostalih i sjevernokorejska banka za vanjskutrgovinu.

Kakve izglede ima diplomacija?

Diplomatski odnosi sa Sjevernom Korejom su sami po sebi izazov. Još tijekom pregovora šest zemalja, Sjeverna Koreja pokazala se sposobnom da vodu skrene na svoj mlin. S Kinom, Rusijom, Sjedinjenim Američkim Državama, Japanom i Južnom Korejom već šest godina se pregovara o obustavljanju atomskog programa. Eksperti razmatraju takozvano "dvostruko zamrzavanje": Sjeverna Koreja bi zamrznula, odnosno obustavila, atomske i raketne probe, a Sjedinjene Američke Države i Južna Koreja odustale bi od zajedničkih vojnih vježbi.

Seul i Washington su to do sada odbijali. Obustavljanje atomskog programa svakako bi bilo skupo za Pjongjang. Moguća cijena: bilateralni dogovor sa Sjedinjenim Američkim Državama o mirovnom sporazumu koji bi zamijenio Sporazum o prekidu vatre iz 1953. Problem je u tome što bi Južna Koreja zauzvrat u svom ustavu morala priznati Sjevernu Koreju. Washington više ne bi imao pravo angažirati američke trupe u Južnoj Koreji, pa bi dominantna uloga Sjedinjenih Američkih Država u azijsko-pacifičkom području znatno oslabila, piše Deutsche Welle.