Sjedinjene Američke Države zatražile su od svojih europskih saveznika da navedu što im je potrebno od Washingtona za sudjelovanje u pružanju sigurnosnih jamstava Ukrajini, pokazuje dokument u koji je Reuters imao uvid.
U diplomatskoj noti poslanoj prošlog tjedna, koja sadrži šest točaka i pitanja, postavljaju se i upiti o tome koje bi zemlje mogle pridonijeti jamstvima, koje bi bile spremne poslati trupe u Ukrajinu kao dio mirovnog sporazuma te kolika bi mogla biti veličina bilo koje europske vojne snage.
Američki predsjednik Donald Trump šokirao je ovog tjedna europske saveznike jer je nazvao ruskog predsjednika Vladimira Putina bez konzultacija s njima ili Kijevom te je proglasio početak mirovnih pregovora.
Mediji, uključujući Reuters, izvijestili su u subotu da je SAD poslao dokument u kojem od europskih država traži informacije o njihovom mogućem doprinosu sigurnosnim jamstvima. No, cjelovit tekst u koji je Reuters imao uvid pokazuje da SAD također traži podatke o tome što bi im bilo potrebno od Washingtona kako bi mogli sudjelovati u takvim aranžmanima. Taj će element biti dobro primljen među mnogim europskim vladama koje su jasno dale do znanja da bi mogle pružiti sigurnosna jamstva Ukrajini samo uz potporu SAD-a.
'Za što vam treba SAD?'
"Koje, ako ih ima, zahtjeve za američkom potporom vaša vlada smatra nužnima za sudjelovanje u ovim sigurnosnim aranžmanima? Konkretno, za koje kratkoročne i dugoročne resurse smatrate da će vam biti potrebni od SAD-a?", jedno je od postavljenih pitanja.
Dvojica europskih diplomata izjavila su da još traje rasprava o tome kako će europske prijestolnice odgovoriti, ali neki smatraju da bi odgovor trebao biti zajednički. Neki europski čelnici, uključujući britanske i njemačke, sastat će se u ponedjeljak u Parizu na izvanrednom samitu o Ukrajini.
U dokumentu se također traže informacije o tome koje bi europske i/ili treće zemlje mogle ili željele sudjelovati u takvom aranžmanu te je li njihova zemlja spremna poslati postrojbe u Ukrajinu u sklopu mirovnog sporazuma.
"Ako bi vojne snage trećih zemalja bile raspoređene u Ukrajini u sklopu mirovnog sporazum, koja je po vama nužna veličina takvih snaga pod europskim vodstvom? Kako i gdje bi te snage bile raspoređene te koliko dugo?", navodi se u dokumentu.
Zemlje su također upitane koje bi mjere SAD, saveznici i partneri trebali poduzeti u slučaju ruskog napada na te snage.
"Koje dodatne kapacitete, opremu i logistiku je vaša vlada spremna osigurati Ukrajini kako bi poboljšala svoju pregovaračku poziciju i povećala pritisak na Rusiju?", navodi se u upitniku.
Također se traži informacija o tome koje bi mjere vlade bile spremne poduzeti kako bi pojačale sankcije protiv Rusije, uključujući strožu provedbu postojećih sankcija.
U Mikolaivu 100.000 ljudi ostalo bez grijanja zbog ruskog napada
Ruski napad udar na toplanu u Mikolaivu u južnoj Ukrajini ostavio je 100.000 ljudi bez grijanja, izvijestile su ukrajinske vlasti u nedjelju.
"Ovo je još jedan jasan dokaz da Rusija vodi rat protiv našeg naroda i protiv života", napisao je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij na X-u.
Premijer Denis Šmihal objavio je na Telegramu da je ciljani napad tijekom noći imao za cilj "ostaviti ljude bez grijanja na temperaturama ispod ništice i izazvati humanitarnu katastrofu".
Šteta se nije mogla sanirati danas. Šmihal je rekao da su lokalne vlasti uspostavile 67 lokacija grijanja za stanovništvo. Započelo se i s postavljanjem tri mobilne toplane u zdravstvenim ustanovama, kazao je.
POGLEDAJTE VIDEO: Nakon šokantne izjave da Europa neće odlučivati o Ukrajini, oglasio se i premijer Plenković
