Jedva da je proljeće, a Europa je već zavladala suša!
Ključni rezervoar koji opslužuje milijune Katalonaca sve je manji. Sukob oko vode izazvao je sukobe u Francuskoj, gdje nekoliko sela više ne može opskrbljivati svoje stanovnike vodom iz slavine. A najveća talijanska rijeka već je usporila kao i prošlog lipnja, piše Politico.
Više od četvrtine kontinenta u travnju je u suši, a mnoge se zemlje spremaju za ponavljanje prošlogodišnjeg gotovo sušnog ljeta. A strahuje se i od još goreg scenarija…
Studija koja je koristila satelitske podatke potvrdila je ranije ove godine da Europa pati od teške suše od 2018. godine. Rastuće temperature otežavaju oporavak od deficita vode, ostavljajući kontinent zaglavljenim u opasnom ciklusu u kojem osiguravanje vode postaje sve nesigurnije.
"Prije nekoliko godina rekao bih da imamo dovoljno vode u Europi", rekao je Torsten Mayer-Gürr, glavni autor studije. "Sada se čini da bismo se mogli suočiti s problemima."
Ključna tema rasprave
Iako bi vlažni uvjeti u nadolazećim tjednima mogli obnoviti površinski sloj tla i pomoći poljoprivredi, čak ni kišovito proljeće ne može popraviti nedostatak podzemne vode u Europi, upozoravaju stručnjaci.
S ljetom iza ugla, vlade se sada trude riješiti i sadašnje i buduće nestašice - dok istovremeno upravljaju napetostima koje proizlaze iz rastuće konkurencije oko vode.
Suša će, rekao je prošli tjedan španjolski premijer Pedro Sánchez, "biti jedna od središnjih političkih i teritorijalnih rasprava u našoj zemlji u nadolazećim godinama."
Prošlogodišnja povijesna suša iscrpila je europske površinske i podzemne rezervoare. Zima je trebala donijeti olakšanje. Ali u mnogim od najpogođenijih regija na kontinentu palo je malo kiše ili snijega.
Francuska, u kojoj kiša nije pala više od 30 uzastopnih dana u siječnju i veljači, doživjela je najsušu zimu u 60 godina.
Talijanska istraživačka zaklada CIMA otkrila je smanjenje snježnih oborina za 64 posto do sredine travnja. Rijeka Po je niska kao prošlog ljeta, a jezero Garda već je ispod polovine svoje prosječne razine.
Izvješće španjolske udruge poljoprivrednika COAG navodi da ove godine neke žitarice moraju biti "otpisane" u četiri regije, dok je jedan meteorolog rekao El Paísu da se ljudi mogu "oprostiti od gotovo cijele berbe maslina".
Rezervoar Sau sjeverno od Barcelone pao je toliko nisko da su vlasti odlučile ukloniti ribu kako bi izbjegle njezino odumiranje i kontaminaciju vode u regiji. Diljem Katalonije rezervoari su bili samo na 27 posto popunjenosti u travnju. Sljedeći tjedan Španjolsku čeka rani toplinski val.
Prema ministrici ekološke tranzicije Teresi Riberi, dostupnost vode u Španjolskoj, slično kao u Francuskoj, mogla bi pasti do 40 posto do 2050. godine.
Začarani krug
Zimske oborine su posebno važne za mediteranske zemlje, rekao je Fred Hattermann, hidrolog s Potsdamskog instituta za istraživanje utjecaja klime. S obzirom na ovogodišnju oskudnu količinu oborina i tanak alpski snježni pokrivač, “ako sada nema puno oborina … onda je suša u biti neminovna”, dodao je.
Kako bi Europa izašla iz začaranog kruga svake godine s velikim nedostatkom podzemne vode, "trebalo bi nam gotovo desetljeće oborinskih godina", upozorio je Hattermann.
Predviđanje padalina u tako dugim razdobljima je teško, osobito s klimatskim promjenama koje mijenjaju obrasce padalina. Jedna od rijetkih dugoročnih projekcija, prognoza njemačke meteorološke službe za ovo desetljeće, predviđa da će u zemlji veći dio tog razdoblja biti manje oborina od prosjeka.
Ali čak i ako razine oborina ostanu iste, klimatske promjene smanjit će dostupnost vode diljem Europe.
Suša je složena pojava i mnogi čimbenici - poput lošeg upravljanja vodom ili prekomjerne potrošnje - mogu igrati ulogu. Ipak, rastuće temperature zasigurno će dodatno opteretiti opskrbu vodom u Europi.
Tri uzroka suše
Postoje tri načina kako globalno zatopljenje čini kontinent sušim, rekao je Hattermann. Prvo, što više raste temperatura, to će više vode ispariti. "Samo to ga čini sušim", rekao je. "U osnovi, morali bismo imati stalan porast padalina kako bismo kompenzirali povećanje isparavanja".
Drugo, klimatske promjene slabe europsku mlaznu struju, što znači da se sustavi tlaka zraka mogu zaglaviti, stvarajući produljena razdoblja vrućih, suhih uvjeta - kao što se dogodilo prošle godine - ili dugotrajne obilne kiše, kao što je bio slučaj tijekom smrtonosnih poplava 2021. godine.
I konačno, europski ledenjaci i snježni pokrivač ubrzano se smanjuju zahvaljujući rastućim temperaturama – lišavajući glavne rijeke poput Rajne, Dunava, Rhône ili Po vitalne opskrbe.
Ove će godine doprinos otopljene vode europskim rezervoarima vode "biti stvarno mnogo manji nego inače", rekao je Andrea Toreti, viši istraživač u Zajedničkom istraživačkom centru Europske komisije. "Zato što je 2023. bila gora nego prošla - a ta je već bila najgora, gledajući unatrag zadnjih 10 godina, a sada je još gora".
Španjolska, južni Portugal, Italija i Francuska izgledaju posebno ranjivi, smatra Toreti.
"Ali Poljska i druge regije poput Bugarske, Rumunjske i Grčke pokazuju uvjete upozorenja za sušu", rekao je. Europski opservatorij za sušu također ukazuje na nedostatak vode u nordijskim zemljama.
Europa se budi
Brandenburg, njemačko žarište suše, doživio je natprosječne količine oborina u posljednjih nekoliko mjeseci - a ipak su razine podzemne vode niže nego prošle godine, primijetio je Hattermann. "Unatoč svoj kiši koju smo imali, nije postalo bolje, nego gore", rekao je.
Srećom, Europa se polako budi pred prijetnjom. Glavni gradovi - oštećeni razornim učincima prošlog ljeta na sektore uključujući poljoprivredu, energetiku i industriju - žure se oko nacrta odgovora na trenutne i očekivane nestašice u budućnosti.
Ranije ovog mjeseca, Italija je izdala dekret o suši kojim se smanjuje birokracija za vodnu infrastrukturu, uključujući postrojenja za desalinizaciju. Španjolska je u siječnju objavila novi skup planova upravljanja vodama.
Nova nacionalna strategija upravljanja vodama francuskog predsjednika Emmanuela Macrona usmjerena je na smanjenje ukupne potrošnje vode za 10 posto do kraja desetljeća. Prema planu, od svakog sektora će se tražiti da izradi prijedloge za smanjenje korištenja vode.
Njemačka strategija, usvojena u ožujku, uključuje korake za "održivu" upotrebu vode u 10 područja do 2050., kao i niz od 78 mjera koje treba provesti do 2030.
Ali kritičari tvrde da zemlje čine premalo na rješavanju lošeg upravljanja resursima, kojih još uvijek ima u izobilju diljem kontinenta, pogoršavajući učinke sve manje dostupnosti vode. Procjenjuje se da se četvrtina europske pitke vode gubi zbog propusnih cjevovoda.
Talijanska političarka iz redova Zelenih i bivša zastupnica u Europskom parlamentu Eleonora Evi na Twitteru je osudila plan svoje vlade jer nije uspjela riješiti korijen krize vode u zemlji. Vlada bi se trebala usredotočiti na pošumljavanje i politike za zaustavljanje gubitka pitke vode uzrokovanog curenjem, rekla je.
"Očito je da je voda ograničen resurs, a mi kao društvo možda nismo bili što učinkovitiji u upravljanju ovim ograničenim resursom", rekla je Samantha Burgess, zamjenica direktora Copernicusa, europske službe za promatranje klime.
Rat za vodu
U međuvremenu, upravljanje vodom - i odlučivanje o tome tko će joj moći pristupiti - pretvara se u političko pitanje diljem kontinenta.
Prošlog ljeta ograničenja korištenja vode uvedena su u Ujedinjenom Kraljevstvu, Francuskoj, Španjolskoj i Italiji, postavljajući pitanja o prioritetu korištenja vode za turističku infrastrukturu, velika industrijska postrojenja i poljoprivredu.
Neke općine već se suočavaju s novim ograničenjima, dok u drugima ona nikada nisu ukinuta. Katalonija je nedavno uvela ograničenja, uključujući obvezno smanjenje potrošnje vode za poljoprivredu od 40 posto.
U južnoj Njemačkoj, pravni sporovi oko vode su se udvostručili u posljednja dva desetljeća. A u Francuskoj su napetosti između ekologa i farmera oko izgradnje rezervoara vode prošlog mjeseca izazvale nasilne sukobe.
Rezervoari bi trebali pomoći poljoprivrednicima da se suoče sa sušnijim uvjetima ljeti pumpajući podzemnu vodu zimi koja se zatim može koristiti za navodnjavanje ljeti, ali zelene skupine kažu da bi sektor trebao poduzeti korake kako bi smanjio potrošnju vode.
Marine Tondelier, čelnica francuske stranke Zelenih, nazvala je rezervoare "nepravednima" i "prisvajanjem i privatizacijom vodnih resursa od strane nekolicine na račun većine".
U španjolskoj regiji Andaluziji, planovi vladajuće Narodne stranke desnog centra i krajnje desnog Voxa da povećaju navodnjavanje u blizini močvara Doñana pod zaštitom UNESCO-a izazvali su bijes među ekolozima i oporbenim strankama.
Maribel Mora iz krajnje ljevičarske stranke Podemos ranije ovog mjeseca izlila je čašu pijeska na parlamentarnu stolicu premijera Andaluzije, tvrdeći da će Doñana izgledati "kao pustinja" ako kontroverzni prijedlog zakona bude usvojen. "Ljudi to osjećaju", rekao je Hattermann. "Bitka oko distribucije vode već je u tijeku."
