Još koji mjesec i Zagreb, europska prijestolnica smeća, dobiva pravila kao Zürich, europski šampion recikliranja. Tako je odlučio gradonačelnik Tomislav Tomašević, koji od ljeta uvodi totalnu revoluciju.
Najjednostavnije rečeno, koliko smeća proizvedete, toliko ćete ga platiti. Ali više ga ne smijete bacati u bilo kojoj, nego u točno određenoj vrećici koja se plaća, pa vam je u interesu da je što sporije punite.
Kako da od Balkanaca postanemo Švicarci, otkriva u RTL Direktu Darinka Trgo uz pomoć jednog Hrvata iz Švicarske koji je to već uspio.
Oni Jakuševec nemaju, prvaci su u recikliranju i odvajanju otpada, disciplinirani su Švicarci, a discipliniran je i ovaj Hrvat. O švicarskom modelu odvajanja otpada pričaju svi, a kako to izgleda u praksi zna Tomislav Babić iz Steina am Rhein, samo za ovu priliku Direktov dopisnik iz Švicarske.
"Ovo je jedan primjer vrećica koje se kupuju, a ovo je primjer za organski otpad. Njih bacamo u zajednički kontejner. Kod nas je to riješeno tako da koliko produciraš otpada, toliko platiš. Odnosno, što bolje sortiraš, što manje otpada stavljaš u tu vrećicu, to ćeš manje imati otpada kojeg trebaš platiti."
Vrećica u koju bi trebali bacati manje otpada, posebno je označena i služi za miješani otpad. Njih plaćaju dodatno, pa koliko smeća, toliko para. Cilj je da se što više razvrstava. A kako uloviti smećoprijestupnika?
"Što se tiče bacanja stranih vrećica koje nisu zvanične, govorimo o vrećicama koje kupujete u bilo kojoj trgovini, pa onda ubacite to u smeće, to ovdje istražuje onaj čiji je kontejner, traži se čija je to vrećica. To vam je pravi detektivski posao, idu s pincetama traže čije je i čija je adresa."
Prijestupnike se kažnjava do 15 tisuća kuna. Švicarski model stiže u Zagreb. Od ljeta otpad neće moći bacati u neoznačenim vrećicama, jer biste mogli dobiti kaznu od 500 kuna po ulazu ili vam jednostavno takvu vrećicu djelatnik čistoće neće pokupiti.
To je zasad okvirni plan, još se ne zna kako će vrećice izgledati, kako će se kontrolirati tko i kako baca smeće, ali i gdje će biti kontejneri za odlaganje s obzirom na to da sve zgrade nemaju prostor za njih. Građani baš i ne vjeruju da bi Zagreb mogao postati mala Švicarska.
Slavica Kalafatić iz Zagreba smatra: "Neće funkcionirati jer su ljudi neodgovorni, bacaju svašta u komunalni otpad. Ne znam kako će to riješiti."
Marijan Kuća upozorava: "To je 140 stanova, negdje po dvoje ljudi. Kako znati tko? A mi smo sami po sebi nepošteni ljudi varamo gdje stignemo."
Đurđica Devčić: "Mislim da neće funkcionirati, već sad znam neke koji se toga neće pridržavati i to nas brine."
Kako ih ne brinulo kada inicijativa iz 2014. nije bila najuspješnija? Tada je otpad ispravno razdvojilo tek nešto više od 1 posto građana. Danas je situacija drukčija.
Marina Matijević iz inicijative "Ja, bolji građanin" kaže: "Ovo je prvi put da je ovo uzeto ovako ozbiljno, da je najavljeno da će se građani kažnjavati i da je rečeno da se miješani otpad i kante miču s ulica."
Cijeli sustav se bazira na sramu pred susjedom. Jer ako jednom bacite vrećicu koja nije službena, ona ostane ne pokupljena pred ulazom, svi ju gledaju i pitaju se tko je među nama neodgovoran. Drugi put ili treći put nećete se usuditi to napraviti. Dakle ne samo zbog kazne, nego zbog susjedskog smećosramoćenja.
"Pojavit će se te nove vrećice, od 20 i 40 litara koje ćemo kupovati u trgovinama, 20 litara za 4 kune, 40 litara za 8 kuna. Model je takav, što više odvajaš, manje će ti nužne biti te vrećice i manje ćeš ih kupovati. Građani moraju postati svjesni da otpad nije smeće nego resurs koji ide dalje i mi moramo sudjelovati u tom lancu gospodarenja otpada", kaže Matijević.
I zato nije tako teško. Sve što morate je tu ti tamo cinkati susjeda i pridržavati se pravila. Jer, ako može Švicarska koja ima osam milijuna stanovnika, može i 800 tisuća Zagrepčana.
