Sjedinjene Države će samo ove godine potrošiti gotovo 80 milijardi dolara (550 milijardi kuna) na stvaranje novih oružja, oklopa i povezane opreme, što je rast od 5% u odnosu na prošlu godinu. A za 2017. planira se još veća potrošnja.
Slijedeća generacija oružja koja treba nadmašiti prijašnju kao i istražiti nove probitke u znanosti i sigurnosti dolazi iz vojne industrije, sveučilišnih laboratorija i malih tehnoloških start-upova s velikim ciljevima.
Njihova namjera nije oduševljavati tehno geekove, već štititi i - pobijediti.
Neka od tih oružja djeluju u zraku, neka na kopnu ili vodi, a neka i u svemiru. Ona predstavljaju inovativnost, znatiželju i predanost najboljih inžinjera i znanstvenika na svijetu.
U nastavku je mali uvid u ono što rade tvrtke i laboratoriji koji su u partnerstvu s agencijom za napredne obrambene istraživačke projekte (Defense Advanced Research Projects Agency -DARPA), znanstvenim krilom američkog Ministarstva obrane.
1. Samonavođeni metci
Opremljeno sitnim senzorima, 12.7 mm streljivo koje se trenutno razvija može brzo promijeniti putanju usred leta, potencijalno davajući čak i prosječnom strijelcu preciznost snajperista, s mogućnošću lakog pogađanja pokretnih meta.
Plus, iako cijena tih naprednih metaka još nije poznata, sigurno je da će biti jeftiniji od navođenih projektila čiju će ulogu ponekad preuzimati.
DARPA surađuje s vojnom tvrtkom Teledyne Technologies i proizvođačem streljiva Orbital ATK u projektiranju i proizvodnji samonavođenih metaka.
Kako će točno meci mijenjati smijer leta za sada je tajna. Suparnički projekt iz Sandia Labsa koristi laser za označavanje mete dok mala krilca usmjeravaju metak. Oba se programa još uvijek testiraju.
2. Lovac na podmornice bez posade
Sve više država počinje koristiti ultratihe podmornice koje mogu neprimjećene vrebati blizu obale. To brine američke vojne zapovjednike, koji su naručili jedan od DARPA-inih većih projekata, plovilo bez posade za kontinuiranu protupodmorničku borbu (ACTUV), znan i kao Morski lovac (Sea Hunter).
Radi se o pomorskom dronu koji bi trebao biti u stanju mjesecima loviti podmornice bez prestanka. Opremljen sonarom, radarom i drugim sustavima za nadzor, ACTUV bi trebao biti u stanju autonomno se kretati kroz uske kanale i među drugim brodovima.
Raytheon razvija ACTUV-ov sonar a Leidos sam brod. Prototip se upravo testira na moru.
3. Laserski topovi, i to pravi
Poznato znanstvenofantastično oružje bliže je stvarnosti nego ikad prije. Testiranje laserskog oružanog sustava na brodu USS Ponce u Perzijskom zaljevu prošlo je bez greške, te američka mornarica očekuje postavljanje još većih laserskih oružja na svoje brodove kako bi ih štitila od prijetnji kao što su mali napadački brodovi i dronovi.
U međuvremenu na kopnu Boeing i američke kopnene snage rade na laseru montiranom na kamionu koji može uništavati nadolazeće minobacačke granate ili dronove. Program se zove HEL MD, ili High-Energy Laser Mobile Demonstrator (pokretni demonstrator visokoenergetskog lasera). I Locheed Martin želi zaraditi na tome sa svojim sustavom ATHENA.
Jedna od brojnih koristi lasera je da mogu pucati puno puta za minimalnu cijenu - troše samo dizel za generator koji stvara potrebnu energiju.
4. Svaki brod nosač zrakoplova
Manji mornarički brodovi poput razarača i fregata žude za očima na nebu koje nosači imaju u obliku helikoptera, aviona i - dronova.
Iako u službi već ima puno malih dronova, problem je pretstavljalo lansiranje i prikupljanje na nemirnom moru i s malom palubom. DARPA-in program TERN (Tactically Exploited Reconnaissance Node) namjerava riješiti taj problem pomoću drona koji može uzlijetati i slijetati okomito, na vlastiti rep.
Dva ga properela dižu u zrak, gdje prelazi u vodoravni let kako bi krstario nebom u potrazi za prijetnjama. Pri slijetanju, proces je obrnut. DARPA planira napraviti demonstracijski sustav u punoj veličini, a vodeći suradnik je Northrop Grumman.
5. Plazma zaštitno polje
Boeing je zatražio patent za sustav koji bi štitio vozila od štete nanesene eksplozivnim udarom tako što bi stvarao polje plazme.
Zamisao je da se stvori polje ioniziranog zraka koje bi odbilo nadolazeći udar. Ono što ne bi moglo napraviti je zaustaviti nadolazeći projektil poput raketne granate ili protutenkovskog projektila, ali postojeći sustavi aktivne zaštite, poput Iron Curtain (željezna zavijesa) koju koristi američka kopnena vojska, projektirani su da se pobrinu za njih.
Zaboravite na kupolu koja se pojavljuje i pokriva cijelo vozilo, boeingov sustav trebao bi se aktivirati samo u smijeru nadolazećeg eksplozivnog udara.
6. Lignjina nevidljivost
Sustavi za maskiranje koji trenutačno postoje mogu sakriti vojnike i njihova vozila od ljudskog vida, ali su praktično beskorisni protiv sve rasprostranjenijih infracrvenih promatračkih sustava.
Znanstvenici s Kalifornijskog sveučilišta nadaju se popraviti to s takozvanim zakrpama nevidljivosti, koje se temelje na proteinima koje obične lignje (koje obično završe pržene) koriste kako bi promjenile boju i odsjaj svoje kože.
Protein, nazvan reflektin, funkcionira na istim valnim duljinama kao i sustavi za noćno promatranje i u tome leži njegova potencijalna korist. Ali, pretvaranje tog otkrića u korisnu vojnu primjenu moglo bi potrajati više godina.
7. Ekstra-nevidljivi bombarder
Iako se još uvijek radi samo o konceptu, slijedeća genaracija jurišnog bombardera velikog dometa predstavlja veliki mamac za vojnu industriju, s vrijednosti od više milijardi dolara.
Razvoj će trajati puno godina, a korist će imati Northrop Grumman i brojni podugovarači.
Cilj je potpuna radarska nevidljivost, velika brzina i velika nosivost bombi. Zrakoplov bi trebao zamijeniti zastarjelu flotu B-52 bombardera, kao i potpomognuti malobrojnu flotu B-2 nevidljivih bombardera. Površina bi trebala biti od ojačanog reflektivnog materijala koji ne bi trebao samo izbjegavati radar već i mijenjati boju kako bi se uklopio u okoliš. Tako bi bombarder trebao biti plav po sunčanom danu, bijel po oblačnom vremenu, a crn noću.
U njemu bi trebali biti instrumenti za precizno navođenje, s naprednim žiroskopima. Istraživanje žiroskopa, koje djelomično financira i DARPA, vrši Northrop Grumman, dok rad na reflektivnoj površini obavljaju Northrop i Raytheon.
8. Topioc satelita
Koji je jedan od načina ukljanjanja neprijateljskog satelita? Tako da ga se rastopi.
Program koji financira DARPA s Northrop Grummanom i Raytheonom razvija satelit koji će biti u stanju loviti i pratiti neprijateljske obrambene satelite.
Trebao bi raditi na principu jednostavne fizike, reflektiranjem sunčevih zraka ravno na neprijateljski satelit koji bi se nakon nekoliko tjedana zagrijao dovoljno da ispadne iz svoje orbite i izgori u gornjoj stratosferi pri padu na Zemlju.
Pad neće izgledati poput sjajne zvijezde padalice. U stvari, ništa se ne bi ni vidjelo. A upravo to i je cilj. Radi se o petogodišnjem projektu s demonstracijom zakazanom za 2018. dok se lansiranje očekuje u 2021. godini.
Kiplonger/Danas.hr