Ruska invazija na Ukrajinu pretvara se u žestoki rat iscrpljivanja koji nagovještava još više mjeseci patnje i ljudskih pokolja, a sve bi se to moglo prenijeti na milijune ljudi diljem svijeta, piše CNN. U prvim danima rata prije šest tjedana, činilo se mogućim da bi ruski blitzkrieg mogao brzo upasti u zemlju i zauzeti glavni grad, no žestok ukrajinski otpor, podržan zapadnim oružjem, i velike ruske žrtve doveli su do promjene plana Moskve.
Andrzej Duda, predsjednik Poljske, rekao je u intervjuu za CNN u srijedu da je Putinov cilj jasan. "Činjenica da se ubijaju civili u Ukrajini najbolje pokazuje koji je cilj ruske invazije", rekao je. "Cilj te invazije je jednostavno gašenje ukrajinske nacije."
Posljedice nemilosrdne misije Rusije neće biti obuzdane u Europi. Ministrica financija Janet Yellen, na primjer, u srijedu je upozorila na "ogromne posljedice" invazije na globalne zalihe hrane i zalihe energije. To će zauzvrat stvoriti lanac političkih posljedica u američkim i zapadnim prijestolnicama. Neposredno u SAD-u, ratni udar na cijene benzina i namirnica mogao bi imati političke implikacije, uključujući i predsjednika Joea Bidena na predstojećim izborima.
Produženi rat također će imati užasne humanitarne posljedice, s obzirom na Putinovu strategiju uništavanja gradova i očigledne zločine koje su počinile njegove trupe. Dugi rat će također pružiti iscrpljujući test jedinstva NATO-a, nakon iznenađujuće snažne odlučnosti koju je pokazao zapadni savez. To bi također označilo drugi produljeni geopolitički sukob između Moskve i Zapada. Putin će tražiti rupe za otvaranje novih podjela između NATO partnera. "Prvi dio rata je završio i Putin je izgubio prvi dio rata, na njegovu veliku žalost", rekao je Steve Hall, bivši šef ruskih operacija CIA-e.
"Mislim da ćemo u ovome biti dugoročno i mislim da će ovo biti rat iscrpljivanja. To će biti jako teško Ukrajini."
Polutrajna kriza koja se nadvija nad Zapadom
Biden je u srijedu upozorio da će mir biti neuhvatljiv mjesecima. "Ovaj rat mogao bi se nastaviti još dugo, ali Sjedinjene Države će nastaviti stajati uz Ukrajinu i ukrajinski narod u borbi za slobodu", rekao je Biden. Politički odjeci sukoba vjerojatno će odjeknuti nakon međuizbora u studenom i do utrke za Bijelu kuću 2024. Činjenica da su 63 člana republikanskog doma, od kojih su mnogi najveći pristaše Donalda Trumpa, ovog tjedna glasala protiv rezolucije koja podupire NATO, potaknut će strah da bi povratak bivšeg predsjednika u Bijelu kuću mogao narušiti jedinstvo saveza.
Upozorenja da će ukrajinski rat sada vjerojatno biti polutrajna kriza koja se nadvija nad Zapadom prvi je u srijedu pojačao glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg. Bivši norveški premijer rekao je da Putinova preraspodjela ne znači da je odustao od svog dugoročnog cilja zauzimanja Kijeva. "Nismo vidjeli nikakve naznake da je predsjednik Putin promijenio svoju ambiciju da kontrolira cijelu Ukrajinu i da prepiše međunarodni poredak, stoga moramo biti spremni na duge staze", rekao je Stoltenberg. "Moramo biti realni i shvatiti da ovo može trajati dugo, mjesecima ili čak godinama", kazao je.
Šef NATO-a govorio je uoči sastanka u četvrtak u Bruxellesu na kojem će ministri saveza razgovarati o svojim sljedećim koracima u naoružavanju Ukrajine. Predsjednik Volodimir Zelenski zatražio je tenkove i teško naoružanje. Do sada su zapadne zemlje uglavnom slale protutenkovsko i protuzračno oružje u Ukrajinu koje je učinkovito pomoglo u odbijanju ruskog napredovanja. Ali sada se postavlja pitanje hoće li poslati oružje koje bi Ukrajina mogla upotrijebiti za potiskivanje Rusije iz zemlje, što je odluka koja bi mogla dodatno uvući Zapad u rat. Biden je već blokirao plan Poljske da pošalje avione iz sovjetske ere ukrajinskim zračnim snagama.
"Vjerujem da ono što NATO čini sigurno nije dovoljno", rekao je u srijedu umirovljeni general bojnik Dana Pittard za CNN. "Cilj bi trebao biti da ukrajinske snage zapravo pobijede. Da bi to učinili, trebat će im više od tenkova ovdje, dronova tamo, projektila Javelin. Trebaju im sustavi, potrebna im je obuka, potrebna im je pomoć", rekao je Pittard. Zatim, tu su šira pitanja s kojima bi se saveznički čelnici mogli suočiti o potrebi daljnjeg odvraćanja Putina u istočnoj Europi, usred stalnog straha da bi se rat mogao preliti u izravan sukob između Zapada i Rusije.
Gospodarstvo se već suočavalo s teškim izazovima
Britanska ministrica vanjskih poslova Liz Truss pozvala je u srijedu na preispitivanje zapadne sigurnosne pozicije. "Doba angažmana s Rusijom je završila. Potreban nam je novi pristup sigurnosti u Europi koji se temelji na otpornosti, obrani i odvraćanju", rekla je Truss u Bruxellesu.
Svjetsko gospodarstvo već se suočavalo s teškim izazovima prije nego što je Putin napao Ukrajinu. Pandemija je jako poremetila globalne lance opskrbe, što je potaknulo veću inflaciju. Stroge sankcije ruskoj ekonomiji ne kažnjavaju samo Putina, one imaju negativan odgovor u zemljama koje su ih uvele. Prvo, cijene benzina su skočile jer je Rusija bila isključena s većeg dijela globalnog tržišta nafte.
Yellen je u srijedu iznijela mogućnost produljenog globalnog poremećaja zbog dugotrajnog rata u Ukrajini. "Postupci Rusije predstavljaju neprihvatljivu uvredu globalnom poretku utemeljenom na pravilima i imat će ogromne ekonomske posljedice u Ukrajini i šire", rekla je Yellen pred odborom Zastupničkog doma. Također je upozorila da bi zemlje u razvoju koje se već suočavaju s teškim dugovima i borbama da se oporave od covid-19 mogle biti posebno ranjive.
