Njemačka savezna vlada smatra da će za tri godine, odnosno 2026. nedostajati oko 240 tisuća kvalificiranih radnika, a već bi 2035. trebalo biti sedam milijuna radnika manje.
Problem je velik, a prošlotjedno istraživanje Udruženja njemačkih industrijskih i trgovinskih komora (DIHK) pokazuje da više od polovice ispitanih kompanija ne može popuniti radna mjesta, barem djelomično, jer postoji nedostatak radnika, piše Deutsche Welle.
Trenutno nije popunjeno oko dva milijuna radnih mjesta. Kao rezultat, gubi se dodana vrijednost od skoro 100 milijardi eura.
Branše koje najviše trpe su zdravstvo, socijalne službe te logistička branša. U ugostiteljstvo je nedostatak radne snage doveo do ograničene ponude te skraćenog radnog vremena. Nema radnika ni na područjima elektromobilnosti ili obnovljivih izvora energije - važni zadaci transformacije i konkurentnost mnogih kompanija su ugroženi, navodi DIHK.
No ni tu nije kraj, nema osoblja u administraciji i komunalnim poduzećima.
Važan razlog tome je što baby-boom-generacija rođena od sredine 1950-ih pa nadalje polako ide u mirovinu.
Njemačka vlada smatra da ovo ima dvostruki efekt na situaciju kvalificiranih radnika: radna mjesta koja ostanu upražnjena ne mogu se popuniti dovoljnim brojem mlađeg kadra. A zbog starenja društva koje zahtijeva više njege, potrebno je više stručnjaka, na primjer na područjima zdravstva, njege i socijalne skrbi.
Savezna vlada govori i o "tri velika D”: demografiji, digitalizaciji i dekarbonizaciji. Kratkoročno, kriza izazvana pandemijom koronavirusa također je pogoršala situaciju. Mnogi kvalificirani radnici u ugostiteljstvu i uslužnim djelatnostima morali su biti otpušteni i sada se ne vraćaju.
Ipak, napravili su i strategiju kojom bi spriječili takav pad radnika. Dokument od 39 stranica načinjen je u rujnu, a plan je odobrila vlada sredinom listopada. Središnji dio paketa mjera čine veće mogućnosti za obuku i daljnje obrazovanje, bolja ravnoteža između posla i privatnog života, fleksibilni prelasci u mirovinu i lakša imigracija.
Planovima njemačke vladajuće koalicije je između ostalog predviđeno i uvođenje tzv. "karte šanse" po bodnom sustavu za traženje posla za ljude iz zemalja izvan Europske unije sa stranom stručnom kvalifikacijom od najmanje dvije godine. Kriteriji za izbor uključuju poznavanje jezika, profesionalno iskustvo, godine i povezanost s Njemačkom.
