Institut Ifo za gospodarska istraživanja iz Münchena je zbog energetske krize znatno korigirao svoje prognoze rasta za Njemačku u idućoj godini, koje je objavio prije samo tri mjeseca, javlja DW. Prema njima, potrošačke cijene će porasti za 9,3 posto, umjesto ranije očekivanih 3,3 posto, kako su u ponedjeljak objavili minhenski stručnjaci. Kada je u pitanju bruto domaći proizvod, umjesto rasta od 3,7 posto, sada se za 2023. predviđa smanjenje gospodarskog učinka od 0,3 posto.
"Smanjenje isporuke plina iz Rusije tijekom ljeta i time izazvana drastična poskupljenja ometaju ekonomski oporavak nakon korone", rekao je šef instituta Ifo za konjunkturu Timo Wollmershäuser.
Slijedi posebno teško razdoblje, normalizacija tek 2024.?
Ekonomisti su svoju prognozu inflacije podigli sa 6,8 na 8,1 posto, dok su predviđanja gospodarskog rasta snizili s 2,5 na 1,6 posto. "Tek 2024. godine očekujemo normalizaciju, uz rast od 1,8 posto i inflaciju od 2,5 posto”, rekao je Wollmershäuser.
Minhenski institut očekuje posebno teško razdoblje tijekom idućih mjeseci, jer se, po njegovim očekivanjima, "ulazi u zimsku recesiju". Dobavljači energije će stoga, kako naglašava Wollmershäuser, prilagođavati cijene električne energije i plina visokim troškovima nabave, prije svega, početkom 2023.
To će stopu inflacije u prvom kvartalu iduće godine povećati na oko 11 posto. Kao rezultat toga, smatraju ekonomski stručnjaci, realni prihodi kućanstava bi si naglo smanjili, a kupovna moć znatno opala. Rezultat: privatna potrošnja će vjerojatno nastaviti opadati jer su mjere olakšica savezne vlade daleko od toga da kompenziraju opterećenja uzrokovana povećanjem cijena. Vladin treći paket pomoći donekle će se suprotstaviti ovom padu, ali ga ni izdaleka neće kompenzirati, naglašava se u prognozi instituta Ifo.
Pad kupovne moći za tri posto, ali tržište rada i dalje stabilno
Smanjenje kupovne moći, mjereno padom realnih primanja po glavi stanovnika, ove i iduće godine moglo bi pasti za oko tri posto. To bi bile najveće vrijednosti od početka statističke obrade tih podataka 1970. Tijekom iduće godine bi se povećanje cijena moglo postupno usporiti - pod uvjetom da tijekom zime bude dovoljno plina na raspolaganju. U tom slučaju bi cijene energije trebale prestati rasti i najkasnije do proljeća 2023. ponovo početi padati.
Minhenski stručnjaci ne očekuju da će ekonomska kriza imati ozbiljan utjecaj na tržište rada. Povećanje zaposlenosti će se, prema njihovim prognozama, samo privremeno usporiti. Predvidivo povećanje broja nezaposlenih za oko 50.000 u idućoj godini uglavnom je, kako naglašavaju, posljedica naglog povećanja broja nezaposlenih ukrajinskih izbjeglica tijekom ljeta 2022. godine. Oni bi se tek postupno integrirali na tržište rada.
