Visoki dužnosnici Trumpove administracije stupaju ovaj tjedan prvi put na svjetsku pozornicu nizom važnih sastanaka u Europi na kojima će kontroverzne diplomatske poruke američkog predsjednika biti u prvom planu.
Najviši američki dužnosnici nastojat će na nizu važnih konferencija razjasniti nova stajališta Washingtona o svjetskoj politici.
Nakon kaotičnog početka mandata, Donald Trump je zadnjih dana ipak dodao element kontinuiteta u svoju vanjsku politiku, naglasivši predanost NATO-u i dugogodišnjoj američkoj politici "jedne Kine".
No i dalje nije jasno hoće li ostvariti svoje obećanje o preokretu u vanjskoj politici.
Svjetske velesile očekuju od Washingtona pojašnjenja kako namjerava pristupiti cijelom nizu pitanja, od Rusije, Sirije, Sjeverne Koreje, Bliskog istoka, Meksika, Irana i istočne Ukrajine do klimatskih promjena, terorizma, trgovine i tečajne politike.
Pohod Trumpovih dužnosnika u Europu predvodi novi ministar obrane James Mattis, koji će voditi američko izaslanstvo na sastanku NATO-a u srijedu u Bruxellesu.
Nakon sastanka ministara obrane NATO-a, u četvrtak slijedi sastanak ministara vanjskih poslova skupine G20 u Bonnu.
Trumpovi suradnici potom putuju u Muenchen na tradicionalnu godišnju konferenciju o sigurnosti, na kojoj će američki potpredsjednik Mike Pence predstaviti novi pristup Bijele kuće sigurnosnim pitanjima.
Njemačka kancelarka Angela Merkel također će biti nazočna na toj konferenciji pa će to biti prilika za njezin prvi izravni susret s predstavnicima nove američke administracije.
Unatoč sumnjičavosti prema Trumpovoj Bijeloj kući, neki analitičari smatraju da bi američki saveznici trebali prihvatiti njezinu neizbježnost i dobro promisliti o vlastitim političkim problemima.
"Nitko neće ništa naučiti ako ne budu razumjeli što drugi smatraju problemima", rekao je Heribert Dieter, analitičar Njemačkog instituta za međunarodna i sigurnosna pitanja.
Američki saveznici u NATO-u vjerojatno očekuju od Mattisa da im razjasni u kojoj će mjeri SAD biti predan Savezu nakon što je Trump izjavio da je NATO "zastario" i zaprijetio da će uskratiti američku pomoć ako države članice ne povećaju izdvajanja za obranu.
Summit NATO-a trebao bi također povećati ulogu Saveza u borbi protiv terorizma i posebno Islamske države.
Novi njemački ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel domaćin je sastanka G20 u Bonnu koji će biti prvi test za američkog državnog tajnika Rexa Tillersona, donedavnog glavnog izvršnog direktora MobilExxona.
Sastanak bi mogao biti i prilika za prve izravne kontakte Bijele kuće i Moskve jer bi se Tillerson trebao sastati s ruskim ministrom vanjskih poslova Sergejem Lavrovom.
Uz to, Indonezija, Saudijska Arabija i Turska vjerojatno će htjeti čuti što Bijela kuća misli o muslimanskom svijetu nakon što je Trump izazvao velike polemike pokušajem da privremeno zabrani ulazak u zemlju državljanima sedam muslimanskih zemalja.
Merkel se nadala da će njemačko predsjedanje skupinom G20 iskoristiti kao priliku da dokaže svoje međunarodne diplomatske vještine uoči parlamentarnih izbora u rujnu. No velik interes za Trumpovu administraciju i njegova želja da preoblikuje međunarodni poredak mogli bi joj poremetiti planove.
Ovotjedni sastanci na visokoj razini samo su prvi u nizu velikih međunarodnih foruma koji će se održati u mjesecima koji dolaze, a kojima će vjerojatno također dominirati Trump i njegovi planovi.
U ožujku će se održati sastanak ministara financija skupine G20 koji će tada prvi put moći razmijeniti stajališta s američkim ministrom financija Stevenom Mnuchinom o Trumpovom trgovinskom planu "Amerika na prvom mjestu", kao i o njegovim planovima za snižavanje poreza i deregulaciju. Tada će moći saznati i koliko je Washington predan snažnom dolaru te koliko daleko namjerava ići u svojim optužbama da Japan, Kina i Njemačka manipuliraju valutama.
Sve to vjerojatno će zasjeniti Trumpov osobni posjet Bruxellesu u svibnju u povodu summita NATO-a te sudjelovanje na sastanku G7 na Siciliji.
Trump će u srpnju ponovno posjetiti Europu radi summita G20 u Hamburgu. Prije tog summita moguć je sastanak s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, tvrdi Kremlj, no za sada se o tome ništa konkretnije ne zna.
