Prošlog mjeseca austrijska policija došla je do izvanrednog otkrića. Naime, u raciji kuće u gradu Badenu pronašli su arsenal oružja, 1200 kilograma streljiva, kao i nacističke potrepštine i veliku količinu baruta, piše CNN.
Ukupno je zaplijenjeno oko 50 komada oružja, uključujući automatske i zračne puške. Prema policijskom priopćenju, kuća je pripadala 53-godišnjem muškarcu koji je "osumnjičen za nacionalsocijalističke naci aktivnosti", uključujući dijeljenje brojnih datoteka na internetskim forumima.
Ministar unutarnjih poslova Karl Nehammer rekao je o raciji: "Dosljedna akcija protiv desnog ekstremizma nije samo dio povijesne odgovornosti, već i jasno zagovaranje našeg demokratskog suživota u Austriji."
Ovo nije bila prva akcija protiv navodnih neonacista u Austriji ove godine. U srpnju je policija zaplijenila automatsko oružje i ručne bombe u koordiniranim napadima na bandu motorista čiji je vođa planirao osnovati "vojsku uglednih" koja će "prevrnuti sustav".
Kriminalizacija nacističke ideologije
Podrška nacizmu je u Austriji kazneno djelo. Najistaknutija neonacistička figura je Gottfried Kuessel, koji je 2013. osuđen na devet godina zatvora zbog propagiranja nacizma na internetu. Bila je to njegova druga osuda.
Bernhard Weidinger, koji proučava krajnju desnicu u Dokumentacijskom arhivu austrijskog otpora u Beču, kaže da je kriminalizacija nacističke ideologije osigurala da ona nije ni osobito jaka ni organizirana. "Ali ono što imamo je vrlo visoka učestalost pronalaska oružja", rekao je za CNN.
Neonacistička aktivnost u Europi često se povezuje s bajkerskim bandama, organiziranim kriminalom i nogometnim navijačima. U Austriji grupa pod nazivom Immortal prati klub Rapid Vienna te ponekad na utakmicama ističe zastavu Reicha iz rata. U Italiji navijačke skupine poznate kao Ultrasi usvajaju fašističke slogane i nadimke.
Vlasti tvrde da se austrijski neonacistički aktivisti često povezuju sa sličnim skupinama u Njemačkoj, jer sebe doživljavaju kao dio većeg njemačkog Reicha. Nakon zapljene još jednog arsenala oružja krajem 2020., ministar unutarnjih poslova Nehammer govorio je o vezama između pet uhićenih osoba i krajnje desnih ćelija u Njemačkoj, kao i o povezanosti s organiziranim kriminalom i krijumčarenjem droge.
Opasan antisemitizam i antimuslimanski rasizam
U Austriji, kao i drugdje u Europi, neonacistička scena uključuje opasne vrste antisemitizma i antimuslimanskog rasizma. U siječnju ove godine uhićen je austrijski reper po imenu Mr Bond i optužen za "proizvodnju i emitiranje nacističkih ideja i poticanje na mržnju". Jedan muškarac je upotrijebio jednu od njegovih neonacističkih pjesama dok je uživo prenosio smrtonosni napad na sinagogu u Njemačkoj 2019.
Taj napad uslijedio je godinu dana nakon što je trećina (35%) Austrijanaca izjavila za CNN da su Židovi u opasnosti od rasističkog nasilja u svojoj zemlji. Gotovo polovica (45%) izjavila je da je antisemitizam rastući problem u njihovoj zemlji.
U Austriji je 12% ljudi u dobi od 18 do 34 godine izjavilo da nikada nisu čuli za Holokaust. Austrija je također imala najveći broj ljudi u istraživanju - četvero od 10 odraslih - koji su rekli da znaju "samo malo" o Holokaustu. A trećina Austrijanaca (32%) rekla je da Židovi imaju prevelik utjecaj na poslovanje i financije diljem svijeta, ponavljajući dugogodišnji antisemitski trop.
Rezultati su proizašli iz ankete ComResove za CNN koja je obuhvatila 7092 odrasle osobe online u sedam zemalja između 7. rujna i 20. rujna 2018. Podaci su strukturirani tako da budu reprezentativni za svaku zemlju na temelju dobi, spola i regije.
Problem sa identitaristima
Austrija se bori s naslijeđem antisemitizma na različite načine. Gotovo cijelo desetljeće kip u Beču bio je u središtu nemirne povijesti. Riječ je o Karlu Luegeru, gradonačelniku s početka 20. stoljeća. Lueger je iskoristio antižidovski osjećaj u svojoj kandidaturi za dužnost, naglašavajući kršćansku i njemačku nadmoć, a divio mu se Adolf Hitler.
Brončani kip, visok četiri metra, oštećen je, ali još uvijek stoji na istaknutom mjestu na bečkom trgu. Gradske vlasti odlučile su ovog mjeseca da će ostati na mjestu, ali će biti postavljen u kontekst. Jedna grupa koja se zauzela za zaštitu kipa bila je Identitäre Bewegung Österreich (IBO) - austrijski ogranak europskog pokreta koji sebe opisuje kao identitarist.
Vođa grupe, Martin Sellner, posjetio je kip nakon što je premazan riječju "Sramota". Sellner je postao vođa pokretu identitarista koji se protivi masovnoj migraciji i želi da Europa ima homogeni bijeli i kršćanski identitet. Oni smatraju da taj identitet rasprodaju političke elite posvećene multikulturalizmu.
Austrijske vlasti su 2018. godine gonile Stellnera i 16 drugih koristeći zakone protiv mafije, optužujući ih za govor mržnje i zločinačko udruživanje. No, nakon suđenja su oslobođeni. Još više štete za identitarce u Austriji bilo je otkriće da su dobili donaciju od čovjeka koji je izveo napade na džamije u Christchurchu na Novom Zelandu 2019. i da je Sellner bio u kontaktu s njim.
Sellner je u video izjavi rekao da nema nikakve veze s napadom i rekao da će novac biti dan u dobrotvorne svrhe. Čak i tako, rekao je Bernhard Weidinger za CNN, ta veza je ozbiljno oštetila IBO u očima većeg dijela javnosti.
Razlike u skupinama
Analitičari prave razliku između tradicionalnih neonacista - čije se aktivnosti temelje na nasilju i kriminalu - i novonastalih identitarnih skupina, koje su političke. Osim Sellnera i IBO-a u Austriji, oni uključuju Génération Identitaire u Francuskoj i Neue Rechte (Nova desnica) u Njemačkoj.
Međutim, i Identitaristi i neonacistički ideolozi iskoristili su teorije zavjere koje su cvjetale s pokretom QAnon i prosvjedima protiv politike cijepljenja tijekom pandemije. Sellner je rekao da takve pokrete treba iskoristiti za jedino pitanje koje je uistinu važno: otpor masovnoj migraciji. U Beču su se Gottfried Kuessel - koji je sada izašao iz zatvora - i drugi koji su prije bili povezani s neonacizmom pridružili marševima protiv zaključavanja.
Weidinger kaže da je zapaženo da su također privukli mlađu generaciju ljudi u dvadesetima da im se pridruže. Također su počeli organizirati vlastiti prosvjed po prvi put nakon mnogo godina, rekao je za CNN. Gotovo 40.000 ljudi sudjelovalo je na skupu u Berlinu u kolovozu prošle godine u znak protesta protiv zaključavanja i "duboke države". Događaj je bio značajan po broju skupina krajnje desnice koje su im se pridružile (kao što je njemački Reichsburger pokret) i po dodvoravanju tadašnjem američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.
U videoporuci, Sellner je prosvjednicima rekao da mogu mobilizirati "široku, domoljubnu masu" za borbu protiv "velike strategije" globalnih elita. Članovi Reichsburgerove skupine pokušali su se nasilno probiti u parlament, što je bio simboličan čin kojim se željelo podsjetiti na nacističko spaljivanje Reichstaga.
I u Njemačkoj i u Austriji, ekstremnije frakcije govore o "Danu X" - apokaliptičnoj fantaziji kada će se demokratske institucije urušiti u plimi nasilja te će se roditi neonacistička država. Bila je to stalna tema na Telegram kanalu Nordkreuza, njemačke skupine krajnje desnih ekstremista u kojoj su bili policajci i bivši vojnici. Druga takva skupina bila je Revolution Chemnitz, koja je planirala napad osmišljen da ubrza "prekretnicu povijesti".
'Mainstream' desnica
Postoji izvjesno ideološko preklapanje između identitarnih skupina i europskih etabliranih desnih stranaka, kao što su Slobodarska stranka u Austriji, Nacionalni skup (bivši Nacionalni front) u Francuskoj i Sjeverna liga Mattea Salvinija u Italiji. U srpnju je 16 stranaka krajnje desnice potpisalo izjavu o budućnosti Europe, upozoravajući da bi se "europski narodi trebali temeljiti na tradiciji, poštovanju kulture i povijesti europskih država, poštovanju europskog judeo-kršćanskog naslijeđa i zajedničkih vrijednosti koje ujedinjuju naše narode."
Lena Floerl (R), 25, sudjelovala je u "bdjenju srama" 6. listopada 2020. kako bi spriječila gradske vlasti da uklone grafite s kipa Karla Luegera, bivšeg gradonačelnika Beča poznatog po svojim antisemitskim stavovima. "U vremenu kada se Europa suočava s ozbiljnom demografskom krizom s niskom stopom nataliteta i starenjem stanovništva, kreiranje politike u korist obitelji trebao bi biti odgovor umjesto masovne imigracije", rekli su.
Sellner i drugi identitaristi koristili su se gotovo potpuno istim jezikom, upozoravajući na "Veliku zamjenu" u kojoj su bijeli Europljani preplavljeni plimom migracija. Bernhard Weidinger kaže da identitaristi nude ono što on opisuje kao "kritičku solidarnost" Slobodarskoj stranci (FPO), koja dominira desnicom u Austriji. On kaže da je Slobodarska stranka sada u oporbi u Austriji nakon perioda u vladinoj koaliciji koju je nagnula dalje udesno, lišavajući IBO vlastitog teritorija.
Doista, neki članovi FPO-a imali su ambivalentan odnos s neonacističkom marginom u Austriji. Godine 2018. visoki dužnosnik Udo Landbauer podnio je ostavku na svoju poziciju zbog prethodnog povezivanja sa skupinom optuženom da je neonacistička. Landbauer je zanijekao da je znao za antisemitski i neonacistički sadržaj u knjizi koju je izdala grupa.
Rascjepkana krajnja desnica
Europska krajnja desnica je rascjepkano okruženje u kojem se politički aktivizam i pozivi na nasilje preklapaju, a grupe brzo rastu i transformiraju se. Velik dio toga je online ili u podzemlju, ali je dobio novi poticaj i u Europi i u Americi zaključavanjem, mandatima cijepljenja i epidemijom teorija zavjere. Ono gdje se spaja, barem u duhu, je u pitanjima kulturnog identiteta i migracija, koje skupine poput austrijskog IBO-a smatraju neposrednom egzistencijalnom prijetnjom.
U lipnju ove godine austrijski je parlament usvojio zakon kojim se zabranjuju simboli IBO-a i druge skupine, "Austrijanci", u biti ih povezujući s terorističkim skupinama. IBO je na svojoj web stranici odgovorio da: "Austrija time djelomično i namjerno ukida demokraciju za dvije domoljubne skupine. Autokratski cenzori nas se neće riješiti."
