Arktički ocean je najmanji Zemljin ocean s ledenim vodama nad kojima temperatura zimi pada i na -50°C, i gdje zavijaju neizdrživi vjetrovi. Radi se o jednom od najnegostoljubivijih mjesta na Zemlji.
No, daleko ispod zaleđene površine ovaj ocean skriva pravo blago prirodnih izvora, koje je k tome još praktički netaknuto.
Netaknute zalihe
Procjenjuje se da Arktički ocean sadrži milijarde barela nafte i bilijune kubičnih metara prirodnog plina, ukupno 16-26% svih neiskorištenih izvora Zemlje.
Stoga nije ni čudo da je jedna supersila odlučila preteći sve ostale u utrci da iskoristi ovo blago polarnih resursa. Radi se, dakako, o Rusiji koje je već ranije krenula u misiju bušenja duboko u arktičko dno, te šalje flotu podvodnih robota i podmornica bez posade u najnegostoljubivije vode.
A sada, nakon godina bušenja u tome području, zemlja kojoj su nafta i plin činili 68% izvoza 2013. godine planira koristiti i do sada neviđenu tehnologiju kako bi dodatno ojačala svoju misiju.
Rusija već izvlači oko 5.5 milijuna tona nafte godišnje iz jedinog operativnog naftnog polja na Arktiku, ali većina mora prekrivena je debelim slojem leda tijekom cijele godine, što onemogućava eksploataciju pomoću površinskih plovila.
Posljedica toga je ruski projekt 'Santa leda' - ambiciozni plan korištenja ekstremne tehnologije za jednako ekstremne uvjete.
Utrka za bogatstvima Arktika nije nova. To je područje okruženo jakim silama, Rusijom, Danskom, Norveškom, SAD-om i Kanadom, i sve one žele dio kolača.
Sama Rusija već desetljećima buši u arktičkom krugu. U kolovozu 2007. poslala je dvije mini podmornice na dubinu od 4.200 metara ispod Sjevernog pola da postave zastavu od titanija u morsko dno kako bi proglasila taj teritorij svojim.
Sada zapadne države budno promatraju kako Rusija radi na širenju i jačanju svog utjecaja na arktičke vode, kao i na vrijedna prirodna bogatstva koja se tamo nalaze. Za Rusiju su nafta i prirodni plin ključni izvori energije i prihoda. Projekt 'Santa leda' mogao bi biti način da ova zemlja zadrži monopol na ova dva resursa.
Vojna prisutnost na Arktiku
Rusija već jača svoju vojnu prisutnost na Arktiku, te je samo ove godine tamo otvorila više novih baza, a dodatne su u izgradnji. Povećana vojna prisutnost u tom području znak je rastućih ruskih arktičkih ambicija u vrijeme kada topljenje leda čini zalihe energenata pristupačnijim nego ikad prije.
Baš kao što je vađenje nafte iz Sjevernog mora predstavljalo inžinjerski izazov u 70-tima, jer nitko do tada nije koristio naftne platforme u tako teškim vremenskim uvjetima, Arktik predstavlja sličan izazov i danas.
S dubinama i do 5 km, i većinom prekriven ledom, Arktik je bez sumnje najteže mjesto na cijelome svijetu za funkcioniranje naftne bušotine.
Neki tvrde kako su ciljevi 'Sante leda' nerealni, te da se radi o varci za postavljanje vojnih sustava pod led.
Ono što je gotovo sigurno je da će ovaj projekt dodatno ojačati ruske teritorijalne zahtjeve za arktičkim prostranstvima, koje trenutno razmatra UN.
Megapodmornica
Središnja točka projekta Santa leda je 182 metra duga podmornica Belogord, najveća nuklearna podmornica ikad izgrađena. Belogord će provoditi podvodna istraživanja i postavljati komunikacijske kablove ispod leda, ali glavna uloga će joj biti da djeluje kao baza flote manjih podmornica.
"Podmornica Belogord je platforma za odašiljanje raznih sustava, uključujući i one koji još ne postoje", kaže Vadim Kozjulin, vojni analitičar u Centru PIR, thinktanku koji se fokusira na sigurnosne probleme.
To je i razlog enormne veličine podmornice, kojoj je dodan novi 30 metara dug dio sa pristaništima za podmornice, kako one sa, tako i one bez posade.
Podvodni reaktori
No možda najambiciozniji dio projekta 'Santa leda' su planovi za prve podvodne nuklearne elektrane, koje bi trebale služiti kao mjesta za napajanje flote podmornica bez posade.
Trenutačno se projektira 24-megavatni reaktor sa životnim vijekom od 25 godina. Svaka elektrana djelovala bi potpuno autonomno, a tehničari bi ih posjećivali samo jednom godišnje zbog rutinskog održavanja.
No Rusija im svojevrsni dosje kada je u pitanju nuklearna sigurnost na moru, jer je izgubila sedam nuklearnih podmornica od 1961., od kojih neke upravo zbog problema s reaktorom.
Ruska tvrtka za energetiku Nikiet čak tvrdi da će činjenica kako neće biti prisutni ljudski operateri u stvari poboljšati sigurnost. Ako nema ljudi, nema opasnosti od ljudske pogreške, poput one koja je dovela do katastrofe u Černobilu, gdje su operateri isključili sigurnosne sustave koji bi inače na vrijeme isključili reaktor.
"Smatram kako je većina nuklearne tehnologije ovdje predložene zrela i dobro proučena", kaže William Nuttall, profesor energetike na Otvorenom sveučilištu u Londonu.
Eugene Shwageraus iz Središta za nuklearnu energiju Sveučilišta u Cambridgeu kaže da, dok bi reaktor mogao biti bez posade, i dalje bi ga se moglo nadgledati, kao što je slučaj i s brojnim modernim reaktorima koji zahtijevaju malo utjecaja operatera pri svakodnevnim aktivnostima.
"Današnji su reaktori već ionako dosta 'autonomni', i proizvode energiju 24 sata dnevno, dok operateri samo nadgledaju očitanja dijagnostičkih instrumenata", kaže Shwageraus.
Podvodni su reaktori u naprednom stadiju razvoja, a prvi bi trebao postati operativan 2020. I dok će i neki ljudi sudjelovati u ovome dijelu Projekta Santa leda, većinu će rutinskih operacija izvoditi sami roboti.
Stižu AUV
Osnovu će činiti dubinske podmornice bez posade, ili autonomna podvodna vozila (AUV). Njih trenutno u malim brojevima koriste mnoge nacije, i većinom pod strogom direktnom kontrolom, one ne plove slobodno. Rusija je ranije zaostajala u ovome području, ali izgleda da sustižu druge.
Za Santu leda razvijen je AUV Harpsichord-2R-PM, koji bi trebao biti tek prethodnik cijele obitelji različitih podvodnih vozila. Ova podmornica koja izgleda poput 6-metarskog torpeda težine 20 tona trenutno se testira u Crnome moru.
Do sada se AUV nisu koristili za bušenje po morskome dnu, no Igor Vilnit, voditelj najveće ruske tvrtke za projektiranje podmornica Rubin, tvrdi kako napreduju po planu te bi za samo pet godina trebali imali potrebnu opremu.
Sjeverna utrka u naoružanju
RUSKA MORNARICA GRADI NOVE MOĆNE BRODOVE: Lider i Štorm štitit će njihove interese na Arktiku
Dok rastuće temperature tope arkički led, klimatske promjene dovode i do političkih nesigurnosti u tome području.
Tako je na konferenciji u ožujku ruski zamjenik premijera Dimitrij Rogozin rekao kako će razvoj arktičkog područja pomoći u razvijanju dobrosusjedskih odnosa okolnih država, te da bi to trebao biti "teritorij mira i suradnje".
No u međuvremenu je reaktivirano 50-tak bivših sovjetskih arktičkih baza. Ruska vojska ima nove arktičke brigade, a na paradi povodom Dana pobjede u svibnju prikazana su nova vojna vozila prilagođena polarnim uvjetima. Ruska Sjeverna flota dobila je vlastitog ledolomca na nuklearni pogon, kao i patrolna plovila koja su u stvari mini ledolomci opremljeni protubrodskim projektilima.
Teško je reći je li plan 'Santa leda' o iskorištavanju nafte i plina realističan, ili Rusija jednostavno želi osigurati teritorij kojeg bi onda iskorištavala kasnije, u budućnosti.
No nitko ne bi smio sumnjati u rusku odlučnost da ako će itko profitirati od Arktika, to moraju biti upravo oni.
