Kosovo u nadolazećim danima planira službeno podnijeti zahtjev za pridruživanje EU-u — u pokušaju da pokaže europskim prijestolnicama da ozbiljno misli na reforme i približavanje bloku.
"Spremni smo staviti Kosovo na novu putanju", rekao je Besnik Bislimi, prvi potpredsjednik kosovske vlade zadužen za europske integracije, u intervjuu za Politico.
Ipak, proces pristupanja EU-u je opsežan, zahtijeva godine regulatornih promjena, kao i gospodarskih i pravosudnih reformi. A slučaj Kosova posebno je težak za EU.
Proširenje zbog straha od ruskog utjecaja?
Pet članica EU - Cipar, Grčka, Rumunjska, Slovačka i Španjolska - još uvijek ne priznaju neovisnost Kosova. Bislimi je rekao kako zna da će proći neko vrijeme prije nego što Kosovo bude spremno za članstvo, ali je 2030. godinu naveo kao početni cilj. EU, rekao je, nikada neće biti potpuna bez Zapadnog Balkana.
Prijava Kosova dolazi u trenutku kada se EU nalazi na prekretnici. Proširenje je godinama bilo u zastoju, a mnoge mnoge zemlje su izrazile umor nakon raspada EU-a u mnogim središnjim i istočnim zemljama kontinenta.
Ali ruski rat u Ukrajini stvorio je novi poticaj za očuvanje geopolitičkog utjecaja Bruxellesa, pri čemu su prijestolnice EU sve više zabrinute da će izgubiti svoje susjede pod utjecajem Moskve.
Posljednjih mjeseci EU se posebno usredotočio na zapadni Balkan, usmjeravajući regiju ka budućnosti koja će biti integriranija s EU-om — i obećavajući oživljavanje poluuspavanih težnji za članstvom.
Sporno priznanje neće utjecati na članstvo
Jedna prednost za Kosovo, rekao je Bislimi, je njegova mlada populacija, koja je "najviše entuzijastična za pridruživanje". Potpredsjednik vlade — po struci ekonomist i akademik — također je izrazio optimizam da će njegova zemlja uspjeti brzo provesti gospodarske promjene.
“Po mom mišljenju, obilje poduzetničkog duha koje vidite na Kosovu donekle bi nam olakšalo ove gospodarske reforme”, rekao je. No, također je priznao značajne izazove, posebice usvajanje standarda vladavine prava EU-a.
“U pravnoj državi to nije tako lako zbog dugog razdoblja stagnacije”, istaknuo je, dodavši da je “otpor” “gubitnika novih reformi puno veći u pravosudnom nego u gospodarskom sustavu”.
Što se tiče spornog pitanja priznanja, Bislimi je ustvrdio da zemlje koje EU trenutno ne priznaju neće predstavljati prepreku nastojanjima Kosova za pristupanje. “Budući da je članstvo dugotrajniji proces”, rekao je, “vjerujemo da ćemo do tada biti spremni riješiti sve one sporove koji su spriječili te zemlje da priznaju Kosovo, a onda to pitanje učiniti nepotrebnim”.
Proces bi mogao normalizirati odnose sa Srbijom
Kosovo je proglasilo svoju neovisnost od Srbije 2008. godine, ali dvije zemlje su i dalje u napetom sukobu koji se povremeno rasplamsava. EU je vodio dijalog između dviju zemalja koji je proteklih godina polučio mali napredak.
No potpredsjednik vlade je rekao da postoji put naprijed nakon što je Bruxelles nedavno iznio ažurirani prijedlog. "Nadamo se da ćemo vrlo brzo započeti ovaj važan i intenzivan proces srednje normalizacije", rekao je Bislimi. “Ovo ćemo nazvati osnovnim ugovorom — ugovorom koji bi mogao donijeti rješenje za većinu sporova između Kosova i Srbije, ali ne mora nužno značiti punu normalizaciju.”
Čak bi i djelomični dogovor s Beogradom mogao pomoći otvoriti put Kosovu da se približi EU-u i povećati šanse za potpunu normalizaciju, prema potpredsjedniku vlade.
"Mislim da bi sama ideja o ovom međukoraku mogla biti dovoljna", rekao je Bislimi, "da se pokaže predanost strana tim skeptičnim zemljama - i pomakne ih na put priznanja."
