Aleksandar Vučić je nakon razgovora s visokim dužnosnicima Sjedinjenih Država i Europske unije o kosovskom dijalogu u petak poručio da je Srbija uvijek spremna na razgovore i kompromis, a nikad na poniženje. Najavio je i nastavak pregovora s Kosovom, rekavši da je riječ o “danima, a ne o tjednima”. Večernji piše kako je razgovor Matthewom Palmerom i Miroslavom Lajčakom ocijenio je kao “korektne” istaknuvši da Srbija ne želi zamrznuti konflikt, niti ga ostavljati budućim generacijama.
"Spremni smo razgovarati o kompromisnim rješenjima, ali ne i o poniženju Srbije. Znaju oni o čemu mogu razgovarati s predstavnicima Srbije. A kakve su njihove želje, to je druga stvar. Palmer zastupa ideju o priznanju Kosova i tu mu nemam što zamjeriti. Naše je tu da se borimo. Nije mi suviše teško ili da sam osjećao prevelike pritiske. Ovo što će događati 8. lipnja ili u Bruxellesu nije lako. Znate da velike sile neće promijeniti svoju odluku o priznavanju nezavisnosti Kosova", rekao je Vučić.
Uoči razgovora s čelnicima kosovskih Albanaca poručio je kako pred Srbijom nisu laki dani. "Idem u Bruxelles na razgovore s Albancima, nadam se da ćemo imati dovoljno mudrosti i podrške da napravimo dobre stvari za našu zemlju", poručio je Vučić u obraćanju srbijanskoj javnosti.
Neriješen status Kosova jedno je od gorućih pitanja u EU, poglavito stoga jer utječe na stabilnost i sigurnost. U dugogodišnjoj pat-poziciji došlo je do promjena u vlasti u SAD-u i na Kosovu, pa su zapadne sile pokrenule odlučne korake kako bi Vučića i novoizabranog kosovskog premijera Albina Kurtija posjele za zajednički stol i natjerale ih da konačno nastave pregovore o statusu Kosova. Upravo su zato u Beograd došli Palmer i Lajčak.
Spor oko Zajednice srpskih općina
No, u tim se razgovorima često spominju različiti modeli rješavanja pitanja Kosova koji često ne odgovaraju jednoj ili drugoj strani. Vučić je u posljednje vrijeme često naglašavao kako su pred Srbijom teški dani, ali i da neće odustati od svojih zahtjeva. Stoga je ponudio i nekoliko prijedloga o budućem statusu Kosova i zaštiti srpskih interesa, ali i područja gdje žive Srbi.
Tu dolazi do konflikta s Kurtijem, jer on traži da do međusobnog priznanja Srbije i Kosova dođe odmah. Pritom ne priznaje ranije dogovore o osnivanju Zajednice srpskih općina. Beograd, pak, inzistira na tome da do osnivanja Zajednice dođe odmah. Zbog toga, srbijanska premijerka Ana Brnabić smatra da do dogovora s Kosovom neće doći prije kraja ove godine, iako su prije beogradskog sastanka "sve karte bile na stolu".
"Zajednica srpskih općina je međunarodna obaveza Prištine. To je 'crvena linija' i za SAD i EU. Na tome mora inzistirati i EU, koja je potpisnik Bruxelleskog sporazuma. To sam podvukla na sastanku", rekla je Brnabić.
Konsternacija zbog Grčke
Srbijanski politički analitičar Žarko Korać kaže da u statusu Kosova godinama nema ništa novoga. Smatra da se i sad ponavlja ista priča, ali s novim licima. Ipak, mala promjena se dogodila, jer je Grčka u Prištini otvorila svoj ured za suradnju. To je u Srbiji izazvalo konsternaciju, jer oni Grčku smatraju prijateljskom zemljom. Otvaranje grčkog ureda u Prištini mnogi smatraju jasnom porukom Beogradu, jer je ta zemlja jedna od pet članica EU koje nisu priznale Kosovo.
"Mislim kako SAD i EU rade pritisak da se pregovori Srbije i Kosova nastave što prije jer ih trenutno nema. Ta situacija trenutno ne odgovara nikome i zato su Palmer i Lajčak posjetili Beograd", rekao je Korać.
Čak i da pregovori Srbije i Kosova započnu odmah, ne treba očekivati daljnje uređenje kosovskog statusa, niti kratkoročno rješavanje glavnih problema. Uspjeh će biti da ti razgovori uopće i počnu, iako mnogi drže da će se kad-tad s time morati početi.
"Hoće li to biti ova vlada u Srbiji, ne znam, ali ona svakako ima najveći legitimitet s obzirom na potporu koju su dobili na izborima. Ako to pak ne bude ova vlada, bit će neka druga jer će se to pitanje morati prije ili kasnije riješiti, kakav god konačan prijedlog bio", zaključio je Korać.
