Letjelica Juno ovog se tjedna dosad najviše približila najpoznatijem obilježju Jupitera, dok je prolazila na visini od 9000 km iznad oblaka golemog crvenkastog ciklona.
Podaci idu u središte misije u Pasadeni
Podaci koje je Juno snimio svojim kamerama i nizom drugih instrumenata danima će se slati znanstvenicima u istraživačkom centru Jet Propulsion Laboratory (JPL) u kalifornijskoj Pasadeni, gdje se nalazi središte misije. Trebat će još više vremena kako bi se svi ti podaci analizirali.
Znanstvenici se nadaju da će misija Juna pomoći u otkrivanju preostalih tajni Velike crvene pjege: koje sile pokreću tu planetarnu oluju, koliko dugo postoji, koliko duboko zahvaća niže dijelove Jupiterove atmosfere i zašto se čini da postupno nestaje.
Astronomi se također nadaju da bi bolje razumijevanje Velike crvene pjege moglo baciti novo svjetlo na pitanja strukture, mehanike i formiranja samoga Jupitera.
"Ova je oluja veća od cijelog planeta Zemlje. Tamo je već stotinama godina. Želimo znati što je pokreće", rekao je Steve Levin iz JPL-a, vodeći znanstvenik u misiji Juno. On je rekao da se smatra kako Veliku crvenu pjegu pokreće energija koja dolazi iz unutrašnjosti planeta u kombinaciji s rotacijom, ali precizni mehanizmi nisu poznati.
Velika crvena pjega je najveća poznata oluja u Sunčevu sustavu, promjera oko 16 tisuća kilometara s vjetrovima koji na rubovima pušu brzinom od više stotina kilometara na sat. Pjega je sa Zemlje primjećena teleskopima prije više od 350 godina, a od 1830. sustavno se promatra. Nekada dovoljno široka da 'proguta' tri planeta veličine Zemlje, slavna Jupiterova crvena oluja smanjuje se u posljednjih stotinu godina i čini se da bi mogla potpuno nestati.
